Razgovor s Tomislavom Debeljakom, predsjednikom Uprave Brodosplita i DIV grupe
Izdvojeno iz tiskanog izdanja Jutarnjeg lista, 9. veljače 2019.
Uprava Uljanika d.d. je izabrala BIS za strateškog partnera, no prethodno je iz Brodosplita bilo rečeno kako su ponudu zajednički dali BIS i Fincantieri? Možete li to pojasniti?
Ono što mogu kazati jest to da je Brodosplit nositelj ponude za preuzimanje tvrtki unutar Uljanik grupe, a da će se na kraju, nakon potpisanog ugovora o dokapitalizaciji i restrukturiranju, vlasnički udjel dijeliti u odnosu 70 posto Brodosplit, a 30 posto Fincantieri. Koliki će biti naš zajednički udjel u brodogradilištu 3. Maj, Uljanik Brodogradilištu i Uljaniku d.d. za sada je teško precizirati, ali mislimo da će se nakon dokapitalizacije kretati oko 90 posto. Naš odnos u ovom poslu s talijanskim partnerom, s kojim već niz godina imamo poslovne odnose, definiran je precizno našim međusobnim ugovorom i prezentiran u ponudi. Ono što mogu za sada reći jest da je Fincantieri poslovno zainteresiran za ovaj projekt, jednako kao i mi, da tu vidimo priliku za povećanje obima i kvalitete naše suradnje, s tim da bi Fincantieri osim u klasičnom brodograđevnom poslu Uljaniku i 3. Maju nudio izgradnju takozvanih „brodskih mega sekcija“, kojim bi se popunilo do 50% njihovih ukupnih kapaciteta. Što je svakako veliki doprinos njihove potpune uposlenosti. Isto tako mogu reći da ni nas, a niti Fincantieri ne interesira ništa osim brodogradnje i pratećih djelatnosti. Nemamo interesa za nikakvi nekretninski ili turistički business!
U službenoj obavijesti Uljanika na ZG Burzi se navodi kako će se izraditi “prihvatljiv i provediv Program restrukturiranja Uljanika d.d. i Uljanik brodogradilišta”. Uključuje li vaša ponuda i restrukturiranje ili kupnju 3. Maja i na koji način to mislite napraviti, ako se zna da 3. maj više ne smije biti dio programa restrukturiranja?
Da, manevarski smo ograničeni činjenicom da 3. Maj više ne može biti dio programa restrukturiranja u kojem sudjeluje Vlada, ali toga smo bili svjesni i u veljači 2018. kada smo prvi put dali ponudu za preuzimanje tvrtki u Uljanik Grupi i imamo model kako to riješiti. Postoje i neriješeni financijski odnosi između 3. Maja i Uljanik brodogradilišta, radi se o pozajmici od preko 500 milijuna kuna, i to će se morati vratiti 3. Maju. Nemamo ovdje prostora za opisati sve tehničke detalje kako bi se trebalo izvršiti preuzimanje 3. maja i Uljanik brodogradilišta, a da Europska komisija to ne označi kao nezakonitu pomoć države 3. Maju. Međutim to se može napraviti, a mi imamo znanje i plan za opstanak oba brodogradilišta i dobivanje zelenog svjetlo od Europske komisije za program restrukturiranja Uljanika d.d. i Uljanik brodogradilišta.
Krajem prošle godine je uprava Uljanika d.d. raskinula ugovor s Kermas Energijom Danka Končara kao strateškim partnerom, koji je u veljači prošle godine dao ponudu konkurentnu vašoj za preuzimanje tvrtke. Glavni razlog za raskid je bilo to što nije bio spreman financijski jače „ući“ u tvrtku i prije potpisivanja programa restrukturiranja, iako je dao kredit sa škverskim kolateralom od 12 milijuna eura. Jeste li vi spremni deblokirati račun 3. maja u iznosu od 107 milijuna kuna, eventualno platiti zaostale plaće i pokrenuti potrebne poslove i prije nego li bude gotov program restrukturiranja?
Naravno da smo spremni financijski sudjelovati u rješavanju tih problema, ali se prethodno moraju ispuniti određene pretpostavke koje smo naveli u našoj ponudi. I uz najbolje želje i veliku volju koju imamo, iskustvo koje smo stekli u restrukturiranju Brodosplita navodi nas da se moramo ponašati vrlo odgovorno prema Brodosplitu, svim zaposlenicima, a na kraju i prema svojoj obitelji. Dakle, da, spremi smo financijski ući u spašavanje Uljanika i 3. maja i prije nego li se zaključi program restrukturiranja, znamo otprilike i koliko novca je za to potrebno kratkoročno, ali i drugi partneri u ovom procesu moraju pokazati svoju spremnost također. I pokazati dobru volju kao što je mi pokazujemo.
Koliko je novca – osim 107 milijuna kuna za deblokiranje računa 3. Maja do 26. veljače, za kada je sazvano sudsko „stečajno“ ročište – potrebno „uliti“ u Uljanik Grupu da bi se prebrodilo nekoliko mjeseci dok se ne sastavi program restrukturiranja?
Ne bih izlazio s konkretnim ciframa, dok sve ne usuglasimo s drugim akterima u ovom projektu. Mi ne bi dali ponudu da nismo spremni i na taj korak, ali kao što sam rekao za to se moraju ispuniti određeni uvjeti.
Zvonimir Novak, pomoćnik ministra gospodarstva je u emisiji Otvoreno HTV-a kazao kako je ranijim natječajem za dokapitalizaciju predviđeno da strateški partner dokapitalizira tvrtku sa 180 do 302 milijuna kuna i da se to očekuje i od Brodosplita?
Epilog tog natječaja nikome nije ostao u dobrom sjećanju, pogotovo s obzirom na njegove posljedice. Blokade, štrajk, otkazivanje brodova, aktiviranje državnih jamstava, odlazak izvrsnih radnika, sve je to uslijedilo nakon tog natječaja i odluka koje su na temelju njega donesene. Danas je situacija neusporedivo lošija nego prije godinu dana kada se raspisivao taj natječaj. Konkretno u oba brodogradilišta doslovno nema ničega, niti jedan vijak koji bi mogao poslužiti kao kolateral ili jamstvo. Kao što sam već rekao, imamo prethodno iskustvo u restrukturiranju Brodosplita i ne želimo da nam se ponove situacije koje smo tada doživljavali zbog toga što nismo mogli predvidjeti sve pravne i financijske pojedinosti koje su nas dosta sputavale u osnovnom poslu, a to je vođenje tvrtke, kreiranje poslova i unapređenje procesa proizvodnje, nabave i prodaje. Sada otprilike znamo kakve nas administrativne „začkoljice“ mogu čekati po putu, imamo priliku u startu riješiti i neke starije probleme, to moramo napraviti kako bismo imali čistu situaciju ispred sebe i ne želimo u ovaj posao ulaziti riskirajući stabilnost Brodosplita.
Pomoćnik ministra je u Otvorenom potvrdio i neslužbenu informaciju prema kojoj je vaša analiza, priložena u ponudi za preuzimanje, pokazala kako gubici, dugovi i pravne i financijske dubioze u Uljanik Grupi ne iznose maksimalnih pet do šest milijardi kuna, kako se do tada pisalo, već čak 10 milijardi kuna. On je kazao kako će Vlada prekontrolirati svaku od tih stavki, jer bi to značilo da bi Vladin udio u troškovima restrukturiranja iznosio tih 10 milijardi kuna. Jesu li to točne informacije?
Kao što sam rekao, za sada ne bih izlazio s konkretnim ciframa. Radi se o gubicima, dugovima, dubioznim pravnim i financijskim stavkama koje smo mi, zajedno sa našim svjetski renomiranim financijskim savjetnicima utvrdili. Nedavna otkazivanja novogradnji, pokazuje da smo na žalost bili u pravu. Naravno sve te prijeteće stavke ne moraju se u potpunosti realizirati, neke od njih se mogu ukloniti u idućim mjesecima, a neke će se naplaćivati tijekom idućih desetak godina. Ono što smo željeli tako detaljnom analizom postići, a onda to i pravno definirati, jest da nakon što preuzmemo tvrtku ne moramo platiti ni kune tih bivših gubitaka, dugova i financijskih i pravnih dubioza. Dakle, ne tražimo ni kune od države ili bilo koga drugog u idućem poslovanju. Samo tražimo da uđemo u tvrtku očišćenu od starih problema. Imamo mukotrpno iskustvo u restrukturiranju Brodosplita, tijekom kojeg su stalno iskrsavale pravne i financijske neriješene stavke koje bi onda većinom pale na naša leđa, a trebala ih je u stvari na sebe preuzeti država. To nam je stvaralo grdne probleme u poslovanju i sada se želimo zaštiti od takvih slučajeva. Mi smo u dubinskoj analizi Uljanik grupe locirali 21 takvu stavku koja može biti sporna u budućnosti i financijski opterećivati poslovanje, i samo kažemo da, ako se bilo koji od tih negativnih scenarija u budućnosti i realizira, da mi ne snosimo taj trošak nego da to bude trošak države. A najmanje onoliko koliko država uloži u njihovo rješavanje mi ćemo uložiti u budućnost. Poštenije ne može, a mi ne želimo opet ispadati naivci.
Ali svjesni ste kako su porezni obveznici već platili 35 milijardi kuna za sanaciju brodogradnje, da bi s ovom sanacijom platili preko 40 milijardi kuna, a da je u ovom slučaju, iako ste izabrani za strateškog partnera, čitav proces još sasvim otvoren i neizvjestan?
Upravo zbog svake kune koje su porezni obveznici do sada platili na ime saniranja problema u brodogradnji ne želimo ugroziti uspjeh ovog projekta dajući nerealna obećanja i najavljujući bezuvjetno neke poteze koji se mogu realizirati samo uz suradnju svih aktera – Brodosplita, Fincantierija, Vlade, uprave Uljanika, radnika, dobavljača, kupaca brodova, dobavljača, pa i Europske komisije. Mi znamo koliko je ovo kompleksan i mukotrpan proces, znamo cijeniti svaku kunu poreznih obveznika, i baš zbog toga želimo politiku čistih ruku. Žao mi je što već sada ne mogu odgovoriti na sva pitanja koja se postavljaju, ali bih tim odgovorima možda druge aktere u ovom procesu doveo u situaciju da im je umanjen manevarski prostor, a to ne želim. Želim svima omogućiti da realno sagledamo sve probleme, da vidimo jesmo li svi zajedno spremni da projekt restrukturiranja tih brodogradilišta uspije ili ćemo pustiti da 3. maj i Uljanik brodogradilište idu u stečaj.
Emilio Bulić, predsjednik uprave Uljanika d.d. je na konferenciji za novinare u petak kazao kako sumnja da će na vrijeme, do 26. veljače, biti moći izvršeno deblokiranje računa i da se nada da će vjerovnici povući svoje blokade. Jednako tako je rekao i da Brodosplit i država moraju potpisati različite dokumente i uskladiti prava i obveze da bi Brodosplit uplatio novac za inicijalne potrebe 3. maja i Uljanika, ali i na ime dokapitalizacije?
Da, na to sam, između ostalog, mislio kada sam kazao kako svi akteri moraju dati svoj dio doprinosa kako bi ovaj projekt uspio.
Pa, ako su zbilja točne te analize o potencijalnih deset milijardi kuna gubitaka, dugova i dubioza u Uljanik Grupi, zar ne bi bilo za državu jeftinije i za javnost transparentnije da tvrtke idu u stečaj, pa neka ih u stečaju kupi tko hoće?
Naša analiza pokazuje da bi, u slučaju da proces restrukturiranja uspije – a mi smo sigurni u to ako bi preuzeli tvrtku – dugoročno taj projekt bi financijski daleko isplativiji za Hrvatsku nego u slučaju da Uljanik grupa ide u tečaj. Računica je, naime, pokazala, da bi stečaj porezne obveznike koštao izravno, i preko javnih poduzeća, smanjenjem prihoda kao i rashodima oko 7,6 milijardi kuna. To je, naravno, manje od mogućih maksimalnih 10 milijardi kuna koje bi eventualno država preuzela na sebe u restrukturiranju koje bi trajalo, po našem prijedlogu oko 10 godina. Kažem maksimalnih 10 milijardi kuna, jer se možda u stvarnosti ne realiziraju sve moguće negativne dubioze, pa ta cifra bude iznosila manje. Međutim, ako u tu računicu ukalkulirate pozitivne efekte restrukturiranja – od plaća zaposlenih radnika, uplaćenih poreza, doprinosa i svih drugih naknada koje će brodogradilište plaćati, uključivo i koncesiju za korištenje pomorskog dobra, kada u to uključite efekte poslovanja tvrtki-dobavljača, utjecaja na izvoz, trgovinsku bilancu države, tada će pozitivni efekti restrukturiranja u tih deset godina daleko nadmašiti čak i tih maksimalnih 10 milijardi kuna koje će država na sebe preuzeti u restrukturiranju.
Ali, netko može preuzeti tvrtke u stečaju i opet bi država imala te pozitivne efekte od nastavka poslovanja tih tvrtki?
Osobno sam prije godinu dana i ja sam tako mislio, ali sada, nakon što vidim koliko ima pravnih začkoljica i financijskih dubioza, gdje bi se dogodio efekt „Kraljevice“ i rasprodane ključne opreme, te bi ukupan intenzitet gradnje drastično pao, smatram da stečaj ne bi bio bolje, brže i efikasnije rješenje. Osim toga, 3. maj bi vjerojatno morao ići u likvidaciju, jer nije uspio prethodni program restrukturiranja, kao i Uljanik jer nije završen proces započetog odobrenja restrukturiranja i odobravanja „rescue aida“. Naravno, i nakon toga može nastaviti poslovati u „drugom obliku“, ali se bojim da bi to umnogome usporilo i onemogućilo daljnju brodogradnju u Rijeci i Puli. Stečaj najviše zagovaraju zagovaratelji nekretninskog businessa. Ne kažem da bi to bilo nemoguće, ali bi bilo znatno teže nego provesti program restrukturiranja sada.
Ali bi bilo transparentnije. Kako komentirate to da su uprava i Vlada tajili ponude koje su došle za restrukturiranje Uljanika?
Ne bih to komentirao, a svima je poznato da smo mi javno objavili da smo uputili ponudu za preuzimanju i bilo smo više nego transparentni u tom pogledu.
Dakle, država će na sebe preuzeti 10 milijardi kuna, ili već koliko računica pokaže, a Brodosplit bi, na ime i za račun Uljanika, onda u idućih 10 godina trebao ugovoriti 10 milijardi kuna novih poslova za 3. maj i Uljanik brodogradilište?
Da. S tim da bi 100 milijuna eura bile vrijedne kapitalne investicije u imovinu Uljanika i 3. Maja, od modernizacije dizalica do drugih proizvodnih kapaciteta, dio ugovorenih brodova bi se odnosio na izgradnju brodova za našu tvrtku koja bi te brodove onda iznajmljivala, a dio proizvodnje bi bio temeljen na financiranju i izgradnji, kao što sam rekao, sekcija za Fincantieri. Već imamo i banke koje bi nas u startu pratile i ne bi imali problem s knjigom narudžbi, koja je danas u ugovorima i pismima namjere ukupnog iznosa od 2,29 milijardi €. Svoj optimizam temeljim na realnim postavkama, zbilja možemo imati kvalitetnu brodogradnju u Hrvatskoj, veliki broj zaposlenih i stručnih radnika, ali se ne smijemo lagati o realnosti sadašnje situacije.
Emilio Bulić. je na konferenciji za novinare kazao kako ste priložili pismo namjere jedne velike banke, i da je u ovom trenutku za njih to bilo dovoljno kvalitetno, ali ipak se ne radi o klasičnoj bankarskoj garanciji?
Da, u ovoj situaciji dobiti takvo pismo namjere od prvorazredne banke je, pogotovo u odnosu na konkurenciju, bilo dovoljno jamstvo za upravu i Nadzorni odbor Uljanika, da, u tom dijelu, prihvati našu ponudu.
Uključuje li poslovanje Uljanika i 3. maja u idućih 10 godina i daljnja jamstva HBOR-a i države za kredite tim tvrtkama?
Da, temeljem pravila Europske unije. Ako brodogradilište zadovoljava sve kriterije, uključujući i stanje kapitala društva, tada država ili razvojne banke mogu dati jamstva za gradnju brodova do maksimalno 80 posto njihove vrijednosti. To prema pravilima Europske komisije koriste sva velika europska brodogradilišta i nije sporno niti u programu restrukturiranja.
Darko Horvat, ministar gospodarstva je u četvrtak ustvrdio kako će Ministarstvo financija i Ministarstvo gospodarstva provesti još jednu kontrolu financijskih izvješća i poslovanja Brodosplita, jednako kao što se napravilo za Uljanik 2017. prije nego li se dalo jamstvo za kredit od 95 milijuna eura. Kako to komentirate?
To je njihovo pravo, pa čak i obaveza i mi s time nemamo nikakav problem. Već je za 2014. i 2015. proveden porezni nadzor nad Brodosplitom i nisu utvrđene nikakve nezakonitosti, kao što nije utvrđeno ni nenamjensko trošenje novca države na ime restrukturiranja Brodosplita. Brodosplit od 2016. do 2018. posluje s profitom, čak i u „scenariju“ kada se isključe sredstva od državnih subvencija u tim godinama. A u tim godinama reviziju našeg poslovanja su radili tvrtke iz sastava svjetske „velike četvorke“, KPMG i Deloitte. Dapače, 20-ak eksperata iz Deloittea s našim je stručnjacima radili na dubinskom snimanju Uljanik Grupe i pomogli locirati sve te dubioze.
I Zvonimir Novak je u emisiji Otvoreno potvrdio kako je porezni nadzor Ministarstva financija potvrdio da nije bilo nepravilnosti i da subvencije države u Brodosplitu nisu trošene nenamjenski. Međutim, Ministarstvo financija je na takvo novinarsko pitanje pismeno odgovorilo kako oni u toj kontroli nisu bili zaduženi za ocjenu u dijelu namjenskog korištenja državne potpore. Kako to komentirate?
Radi se o dvije različite stvari. Porezna uprava, koju vi spominjete je obavljala porezni nadzor i utvrdila da zakonito poslujemo. A ministarstvo financija na temelju zahtjeva ministarstva gospodarstva je obavila proračunski nadzor u trajanju od 15 mjeseci u kojemu je utvrđeno da nismo nenamjenski trošili proračunski novac tijekom restrukturiranja. S time su demantirali izvješća HBJ. I sve druge kontrole Ministarstva gospodarstva nisu pokazale nikakve nepravilnosti u poslovanju niti nenamjensko korištenje sredstava, a moram kazati kako jedini takve navodi iznosi Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod, tvrtka koju je država ovlastila kao nadzorni organ za restrukturiranje Brodosplita. Mi iz godine u godinu pobijamo takve navode, a ako bude potrebno povući ćemo i određene pravne poteze. Međutim, ponavljam, reviziju našeg poslovanja rade tvrtke iz svjetskog vrha i naše su knjige čiste, a do sada ni Europska komisija nije našla shodno za reagirati u tom kontekstu. Prošli smo na desetine kontrola raznih vrsta od kada smo ušli u Brodosplit, ne bojimo se ni daljnjih kontrola, dapače, ali do sada je naše poslovanje bilo besprijekorno i to možemo dokazati u svakom trenutku.
Razgovarali: Vedran Marjanović i Frenki Laušić
