Brodosplit nastavlja izgradnju serije obalnih ophodnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu

Rezanjem čelika u hrvatskom brodogradilištu Brodosplit, 10. kolovoza 2020. obilježen je nastavak izgradnje serije od pet obalnih ophodnih brodova ugovorenih za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.

Prije dvije godine isporučeni prototip “Omiš” svojom je tehničkom opremljenošću i plovnim karakteristikama znatno unaprijedio sposobnosti hrvatske Obalne straže, te je redovit u akcijama traganja i spašavanja.

“Najvažnije je da smo došli do ovog trenutka kada je prototip od strane krajnjeg korisnika ispitan, i to dobro ispitan”, rekao je novinarima Leonardo Martinović, Brodosplitov direktor projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova.

Leonardo Martinović, Brodosplitov direktor projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova

“Takav brod sa svim svojim sposobnostima zadovoljava sve potrebe HRM-a, zadaće nadzora ZERP-a i, po potrebi, teritorijalnog mora. Prvenstvena namjena broda je provedba zadaća iz domene Obalne straže. Brod također svojim sposobnostima može provoditi i dio borbenih zadaća, prije svega u potpori Flote HRM-a”, istaknuo je komodor Damir Dojkić, načelnik Stožera i zamjenik zapovjednika Hrvatske ratne mornarice.

“I HRM-u i MORH-u ovaj dan je od velike važnosti jer isporukom još 4 broda iz serije HRM će značajno unaprijediti svoje operativne sposobnosti i u svakom trenutku biti sposobna zaštititi nacionalne interese na moru”, zaključio je komodor Damir Dojkić.

Rok za završetak prvog od četiriju brodova je 580 dana. Promjene u projektu  moguće su, ali, tvrde u Brodosplitu, samo zbog napretka tehnologije.

“Rokovi za izgradnju obalnih ophodnih brodova su u zadanom tempu. Plan nam je serijska proizvodnja ovakvih brodova, jer postoji veliki interes za njih, a prototip je dokazao da se radi o vrhunskom proizvodu”, kazao je Ante Žižić-Gušo, tehnički direktor Brodosplit Brodogradilišta specijalnih objekata.

Ante Žižić-Gušo, tehnički direktor Brodosplit Brodogradilišta specijalnih objekata

Brodovi dužine 43,16 metara i širine 8 metara bit će opremljeni temeljnim oružjem svih obalnih straža danas, a to su automatski top 30mm i dvije ručno upravljive strojnice 12,7 mm, te 4 ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava.

Trup brodova bit će izgrađen od čelika povišene čvrstoće AH36, a nadgrađe od aluminijske slitine. Osigurana im je nepotopivost u slučaju naplavljivanja svaka dva susjedna odjeljka u trupu (npr. kod naplavljivanja obje strojarnice brod neće potonuti). Brodovi su opremljeni zaštitom od nuklearno-biološko-kemijskog (NBK) djelovanja posebnim sustavom za NBK filtroventilaciju i hermetizaciju brodskih radnih i stambenih prostora.

Bit će opremljeni krmenom rampom i diverzantskom brodicom krutog trupa dužine 7,7 metara za 6 članova posade s propulzijskim dizel motorom koji omogućuje brzine do 40 čvorova i autonomiju plovidbe od 60 NM.

Hrvatski obalni ophodni brod Omiš

Kapacitet brodova je 16 ljudi uz autonomiju plovidbe od 10 dana. Vrlo su sposobni u progonu i ostvaruju brzine do 29 čvorova, koje im osiguravaju glavni brodski motori snage 2 x 2525 kW. Opremljeni su s aktivnim sustavom za stabilizaciju ljuljanja koji omogućuje brodu punu operativnost na stanju mora 4 te udovoljavanje NATO kriterijima za pomorstvenost (STANAG 4154).

Kao posebna odlika ističe se optimiziranost brodskih sustava gdje s jednim ukrcajem goriva mogu otploviti 1000 nautičkih milja pri brzini od 15 čvorova. Optimizirana potrošnja goriva zbog inovativnog dizajna oblika trupa i odličnih plovidbenih svojstava omogućava vrlo efikasno korištenje čime se ostvaruju znatne uštede u usporedbi sa sličnim brodovima.

Uvođenje u operativnu uporabu obalnih ophodnih brodova nastavak je projekata modernizacije i razvoja novih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice u kojoj razmišljaju i o izgradnji većeg broda i to sudjelovanjem u projektu “Eurocorvette”, kojemu je cilj osmisliti i razviti prototip nove klase vojnog broda, nazvane “Europska patrolna korveta” (EPC). Hrvatska trenutačno sudjeluje kao promatrač, a Brodosplit također razmatra mogućnost uključivanja u projekt.

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.