SORTA 2018, od 27. do 29. rujna, Split, Hrvatska
Simpozij TEORIJA I PRAKSA BRODOGRADNJE, u spomen na profesora Leopolda Sortu, održava se svake druge godine već punih 45 godina, počevši od prvog simpozija održanog u Zagrebu 1974.
Putem znanstvenih i stručnih radova iz područja brodogradnje, simpozij okuplja cjelokupnu stručnu brodograđevnu javnost iz Republike Hrvatske, a dijelom i iz svijeta.
Na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje održan je tradicionalno najznačajniji skup brodogradnje i brodarstva u Hrvatskoj.
SORTA 2018 okupila je više od stotinu sudionika, te je održano preko 40 stručnih i znanstvenih izlaganja, zanimljivih gostujućih predavanja međunarodnih stručnjaka i tehničko-komercijalnih prezentacija.
Brodosplit na simpoziju SORTA 2018, 1. dan
Split, 27. rujna 2018.godine
“Ovogodišnja Sorta odvija se, nažalost, u izazovnim i teškim trenutcima za opstojnost hrvatske brodogradnje kao strateške industrije u našoj državi i stoga nam je tim više izazov da kroz simpozij i općenito ovakve skupove promoviramo značaj brodograđevnih i tehničkih znanosti za razvoj i boljitak našeg društva.
Volio bih da zaključci sa simpozija ne budu samo konstatacija trenutnog stanja, nego da stvarno definiramo akcije i načine za oporavak hrvatske brodogradnje i povratak na svjetsku scenu. U tom kontekstu, Brodosplit želi biti u realnom sektoru “lučonoša” i aktivni partner, gdje otvaramo svoja vrata mladim znanstvenicima, poduzetnicima i studentima, nudimo im infrastrukturu i financijsku podršku u ostvarivanju njihovih razvojnih ideja, što u konačnici znači i razvoj našeg društva”, rekao je na otvaranju simpozija Zoran Kunkera, član Uprave i izvršni direktor brodogradilišta Brodosplit. 
“Brodogradnja ima poseban status, kako u Europskoj uniji i dalekoistočnim zemljama, tako i u Hrvatskoj. Uzme li se u obzir postojeće iskustvo te razvojni i znanstveni kapaciteti hrvatske brodogradnje općenito, može se reći da je budućnost hrvatske brodogradnje u gradnji sofisticiranih brodova veće ili visoke dodane vrijednosti.”
Brodosplit na simpoziju SORTA 2018, 2. dan
Split, 28. rujna 2018.godine
Drugog dana simpozija Teorija i praksa brodogradnje SORTA 2018, prezentaciju s temom o sudjelovanju splitskog brodogradilišta u jednom od najvećih građevinskih projekata u povijesti Italije održao je Mate Lukas, direktor sektora projektiranja, plana i tehnologije Brodograđevne industrije Split.
Nakon niza provedenih međunarodnih natječaja, s tvrtkom Costruzioni Mose Arsenale (COMAR) potpisan je ugovor za gradnju čeličnih brana i Brodosplit je isporučio 63 brane dimenzija 27-30 puta 20 metara, visine 4-5 metara i težine cca. 300 tona, posao vrijedan više od 73 milijuna eura koji obuhvaća 20.000 tona ugrađenog čelika s ostalim radovima zaštite od korozije, završnog opremanja i transporta.
U posebne specifičnosti projekta, Mate Lukas je izdvojio izuzetno opsežnu predajnu dokumentaciju, stopostotnu sljedivost materijala, pravo naručitelja na dodatno ispitivanje kvalitete u nezavisnom laboratoriju po njegovom izboru, stopostotno ispitivanje zavarenih spojeva NDT metodama, garantni period za boju na deset godina na Ri1 prema ISO normi 4628/3 i obvezu transporta gotovih proizvoda do mjesta ugradnje.
Brane su konstruirane kao specijalni rezervoari napunjeni zrakom, odnosno morskom vodom. Napunjene vodom leže na dnu mora, a ispunjene zrakom se podižu prema površini mora i zatvaraju ulaze u lagunu. Kada se zrak ispusti, ponovno će se napuniti vodom i leći na dno mora.
Projekt spašavanja Venecije od utjecaja plime, MOSE (tal. Modulo Sperimentale Elettromeccanico), integrirani je zaštitni sistem koji se sastoji od niza mobilnih brana koje su sposobne zatvoriti ulaze u četiri kanala koja vode u Venecijansku lagunu kada plima prijeđe utvrđenu razinu od 110 cm pa sve do maksimalnih 194 cm. Radi se o prolazima Lido Tre Porti, Malamocco, Chioggia i Lido San Nicolò, a projektom je predviđeno postavljanje ukupno 78 brana, uz vijek trajanja od oko 100 godina.
Zagreb, 1. listopada 2018. godine
OTVORENO PISMO
sudionika XXIII SIMPOZIJA SORTA, Split, 27.-29. rujna 2018. godine
Stalni odbor simpozija SORTA uputio je Otvoreno pismo Vladi, medijima i cjelokupnoj javnosti, kao snažan apel brodograđevne struke i industrije, a ključna poruka glasi: Hrvatskoj je potrebna brodogradnja!
Skupština simpozija SORTA upozoravala je u više navrata na stanje u hrvatskoj brodogradnji i davala smjernice za rješavanje tog važnog problema još od sredine 2000. godine, kad je pokrenut projekt „Strategija razvitka brodogradnje – Hrvatska brodogradnja u 21. stoljeću“. Otvorenim pismima se obraćala javnosti u više navrata, upozoravajući da je potrebno prvo provesti restrukturiranje a tek onda privatizaciju brodogradilišta. Svi apeli koji su se odašiljali s govornice simpozija SORTA nisu polučili rezultate. Unatoč tome, i riskirajući da ponovno poruka sa simpozija SORTA bude tek novi pokušaj, ipak smatramo da je potrebno još jednom izraziti stav većine brodograđevnih stručnjaka, kako iz samih brodogradilišta, tako i cijelog niza prateće industrije, fakulteta i ostalih tvrtki uključenih u gradnju i remont brodova. Poruke koje želimo prenijeti sa XXIII simpozija SORTA 2018 su sljedeće:
– Hrvatskoj je potrebna brodogradnja! Brodogradnja je generator proizvodnje i ujedno izvoznik domaće industrije, te je kao takva važna za razvoj cjelokupne društvene zajednice.
Brodogradnju ne predstavljaju samo brodogradilišta, već je brodogradnja u RH veliki sustav koji uz brodogradilišta čine i proizvođači opreme, kooperantske tvrtke, projektni uredi, sveučilišta, Brodarski institut, Hrvatski registar brodova te brojna mala i srednja poduzeća koja su na razne posredne i neposredne načine povezana s brodogradnjom. Eventualnim zatvaranjem brodogradilišta, kao okosnice brodograđevne industrije, urušio bi se čitav sustav s dalekosežnim posljedicama.
– U brodogradnji Republike Hrvatske nije niti približno iskorištena mogućnost daljnjeg razvoja kojeg pruža brodogradnja kao okosnica razvoja ostale industrije. Brodogradnja pruža ogroman potencijal za razvoj malih i srednjih poduzeća oko nje kao baze. Vrlo je teško danas s nekim proizvodom izaći na svjetsko tržište, a brod kao jedan od najkompleksnijih proizvoda pruža velike mogućnosti tvrtkama da plasiraju svoj proizvod kao sastavni dio broda.
– Dugoročna održivost velikih brodogradilišta u Hrvatskoj najviše ovisi o upravljanju tim brodograđevnim poduzećima, kao prvom karikom koja stvara ključne preduvjete za pozitivno poslovanje. Druga ključna karika je pravovremeno davanje državnih jamstava prema modelu koji se ne smatra državnom potporom. Treća nezaobilazna karika je aktivno učešće financijskih institucija u financiranju gradnje i/ili eksploatacije broda s konkurentnim naknadama i kamatama.
– Uvjereni smo da je dugoročna suradnja brodograđevne industrije, sveučilišta i znanstvenih instituta na znanstvenim i tehnološkim projektima, kojima će se razviti inovativni potencijal hrvatske brodogradnje, jedini pravi put kojim se garantira njena dugoročna održivost.
Ozbiljnije ulaganje u okviru Makroprojekta brodogradnje 1970.-1975. omogućilo je upuštanje u zahtjevne projekte brodova i razvoj hrvatske brodogradnje. Hrvatska brodogradnja želi i može projektirati i graditi sofisticirane brodove, kao i sve druge pomorske objekte velike dodane vrijednosti koji donose dobit.
Zaključno, pozivamo sve one koji mogu utjecati na stanje u brodogradnji, u prvom redu vlasnike brodogradilišta i Vladu Republike Hrvatske da ulože sve napore kako bi se očuvala ova djelatnost i da pokušaju naći izlaz iz postojeće krizne situacije.
Skupština simpozija SORTA 2018 pri tom nudi stručnu i znanstvenu pomoć pri predlaganju, analizi, izradi i izboru najpovoljnijih rješenja.
Stalni odbor simpozija “Teorija i praksa brodogradnje
in memoriam prof. Leopold Sorta”
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Lučića 5, Zagreb
Prodekan Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Boris Ljubenkov, ujedno predsjednik Organizacijskog odbora stručnog i znanstvenog skupa Teorija i praksa brodogradnje SORTA 2018, mišljenja je da je u hrvatskim brodogradilištima koncentrirano veliko znanje i da je potreban poticaj kako bi hrvatska velika brodogradilišta disperzirala djelatnost te ušla u tržišne niše koje bi joj jamčile dugoročnu opstojnost i održivost. Kao sličan primjer navodi razvoj industrije u Južnoj Koreji. Poznato je da su konglomerati Hyundai, Daewoo i Samsung Heavy Industries najprije bili brodogradilišta, a kasnije su razvili i ostale poslove te postali tehnološki divovi.
“U brodogradnji najmanje košta i najjeftinije je razvijati nove projekte. Sve druge opcije su puno skuplje. Programski paketi koji se koriste u projektiranju broda dostupniji su nego prije, računala su dostupna, a, vjerujte, kod nas ima puno znanja o brodogradnji. Krize su upravo dobre za razvoj inovativnih projekata. Kad brodogradilište ima pune proizvodne kapacitete, onda je fokus na proizvodnji i opremanju te na realizaciji ugovorenih brodova. Kada je kriza i kada su navozi poluprazni, onda je u politici brodogradilišta ispravan pristup da se jedan dio stručnjaka orijentira na razvoj. Takav pristup, kroz rad i razvoj novih projektnih rješenja brodova, baziran na timskom radu studenata imamo na fakultetu. Kada završe studij i dođu u realni život brodogradilišta ili projektnog ureda, lako se uklapaju i lakše nadograđuju ono što su naučili na fakultetu. Mijenjaju se također trendovi na tržištu rada. Tvrtke traže buduće radnike već na studiju, a sada kada smo dobili diplomski studij, ta je potražnja intenzivirana”, kaže Boris Ljubenkov.
Prema njegovim riječima, odnos prema brodogradnji u Europi, a ne samo u Hrvatskoj, mora se, također, promijeniti. “Ako Europa želi zadržati brodogradnju, mora naći modele njezina financiranja. Sama brodogradilišta u ovakvim uvjetima gdje brodogradilišta moraju financirati 80 posto gradnje broda, a avansi iznose tek 20 posto, teško su održiva. Zato treba pozdraviti inicijativu o osnivanju jamstvenog fonda. Brodovi koji se rade u Europi sve su skuplji i njihovo financiranje nije lako premostiti. To netko mora pratiti”, objašnjava Ljubenkov.
Drugi naš sugovornik Dario Ban, docent na katedri za brodogradnju pri istom fakultetu, smatra da se brodogradnja uz gradnju broda mora okrenuti prema nekim drugim nišama i projektima koji su održivi i osiguravaju likvidnost.
Što se tiče Brodosplita, ističu kako je sada situacija stabilna i dodaju kako na različite načine i u raznim projektima surađuju sa splitskim brodogradilištem. “Velike tvrtke mogu raditi puno toga. Imaju strojarske, elektroničke i druge pogone te mogu raditi projekte vezane za elektroniku, strojarske projekte, metaloprerađivačke projekte, projekte vezane za autoindustriju, energetiku. Slične primjere smo mogli vidjeti u Južnoj Koreji i Japanu”, objašnjava Dario Ban.
Ta izvanbrodograđevna proizvodnja, i prema mišljenju prodekana Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Borisa Ljubenkova, vrlo je važna, uključujući metalne konstrukcije i konstrukcije mostova, postolja za vjetroelektrane. “Velike konstrukcije za mostove mogu uspješno raditi brodogradilišta jer je malo tvrtki koje mogu raditi, recimo, konstrukciju dužine 40 metara. Kod izgradnje konstrukcija za mostove koriste se tehnike i alati kao i kod gradnje brodskog dvodna. Nema razloga da se to ne radi u brodogradilištima”, kaže Ljubenkov.
Dio hrvatskih brodogradilišta upao je u probleme, prema mišljenju Borisa Ljubenkova, i zbog stanja na svjetskom tržištu, gdje je evidentan višak brodova. “Prije krize bio je veliki uzlet brodarskih kompanija, a onda je sve to strašno palo za vrijeme krize. Pale su cijene vozarina, potražnja za brodskim prostorom te broj novih ugovora.
Mali oporavak narudžbi vezan je najviše uz tržište putničkih brodova. Tu je situacija od 2015. stabilna i tu najviše profitiraju talijanska, njemačka i dijelom finska brodogradilišta, a tržišta ostalih tipova brodova su i dalje u krizi. Japanska vlada donijela je niz mjera kako bi revitalizirala brodogradnju. Jedna od njiha je i slabljenje jena. Uspjeli su u svoja brodogradilišta privući narudžbe gradnje najvećeg dijela bulk carriera i imaju oko 20 posto ukupnog brodograđevnog tržišta. Lada govorimo o američkim (SAD) brodogradilištima, tamo su orijentirani na ‘Kupujmo američko’ i nitko nema uvid u cijene koje postižu njihova brodogradilišta. Rade za američku trgovačku flotu i za američku ratnu mornaricu. Tu vrijede američke cijene gradnje, a one, po svim pokazateljima, nisu vezane za tržišne vrijednosti”, ističe Ljubenkov.
Dario Ban ističe da je stanje dalekoistočnih brodogradilišta takvo da kineska brodogradilišta drže više od 40 posto tržišta, a korejska brodogradilišta trenutačno trebaju pomoć države radi nagomilanih gubitaka. “Zbog sličnih problema u dijelu europskih brodogradilišta situacija je takva da rade samo jednostavne poslove izrade trupova brodova, što može biti opasnost i za našu brodogradnju ako Hrvatska ne bude imala vlastitu brodograđevnu politiku i strategiju.
Znanje imamo, ali ga trebamo dalje razvijati. Ne smije se stati i čekati, a pogotovo čekati da netko drugi riješi problem”, kaže docent Ban.
Pročitajte članak Joze Vrdoljaka u cijelosti >> U brodogradnji je najjeftinije razvijati nove projekte
