Prva hrvatska korveta

Navozi u Brodosplitu spremni su za izgradnju prve hrvatske korvete

U novom dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske biti će uvrštena i gradnja izvanobalnog ophodnog broda – korvete, koja bi trebala zaploviti Jadranom i drugim morima između 2025. i 2030. godine. Riječ je o korveti višenamjenske / modularne koncepcije opremanja koja bi bila stožerni brod ratne mornarice, a hrvatska vojna industrija ju može sama napraviti.

Prošireni idejni projekt hrvatske korvete nove generacije dovršili su projektanti okupljeni u tvrtki Marine and Energy Solutions DIV, čiji je suvlasnik DIV grupa samoborskog poduzetnika Tomislava Debeljaka, koji je i vlasnik hrvatskog brodogradilišta Brodosplit.

Svaka država koja ovakve brodove gradi prvenstveno ih želi graditi u svojoj zemlji. Mi smo svojom konkurentnošću i stupnjem tehnologije kojom raspolažemo ozbiljno povoljniji nego oni koji su sad već prisutni na tržištu, a to znamo jer smo uspoređivali ophodne brodove koji su sad u gradnji”, rekao je potpredsjednik Uprave DIV Grupe Darko Pappo u razgovoru za RTL Direkt.

Gradnja u dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga

“A u Europskoj uniji korveta s punim naoružanjem može koštati i preko pola milijarde eura. Njezina gradnja, posebno bude li kod nas, uklopila bi se u idući dugoročni plan razvoja Oružanih snaga”, kazao je za Direkt prvi admiral na čelu Glavnog stožera.

“To je ideja koja postoji i u prethodna dva dugoročna plana, bila je i ambicioznija, govorilo se o četiri velika izvanobalna ophodna broda. Nismo imali dovoljno resursa da to realiziramo, nadamo se da ćemo osmisliti i realizirati ili bar započeti u ovom dugoročnom planu”, kazao je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Robert Hranj.

Sve s idejom zaštite hrvatskih interesa na moru.

“Mislim na hrvatske teritorijalne vode i gospodarski pojas. Isto tako, ideja je da sa tim brodom u dogledno vrijeme idemo malo hrabrije u međunarodne operacije potpore miru u Mediteranu”, rekao je Hranj.

S tim brodom bi ojačali domaću industriju

Jednako dugoročno, u splitskom škveru bi se mogle graditi korvete i za izvoz.

“Onaj tko se bavi tom tematikom zna da puno zemalja gradi ili uzima u sastav korvete i brodove tih veličina. S tim proizvodom bi mi ojačali domaću industriju, naravno nas kao društvo, ali i sve koji sudjeluju u gradnji tog broda na bilo koji način”, kazao je Darko Pappo za RTL Direkt.

Pogledajte video prilog RTL Direkta:
Doznali smo kako će izgledati prvi moderni borbeni ratni brod
Prvi hrvatski izvanobalni ophodni brod - korveta
Prvi hrvatski izvanobalni ophodni brod – korveta

U Brodosplitu jamče kvalitetnu gradnju, koja će već u startu biti financijski znatno povoljnija od cijena konkurencije

Potrebna znatna obnova brodova

Ima neke nebeske pravde u tome da projekt korvete ispred MORH-a i države pokreće baš admiral Robert Hranj, koji je cijeli život zapovijedao ratnim brodovima i HRM-om.

Na početku Domovinskog rata u rukama Hrvata našla se i jedna raketna topovnjača, danas RTOP Šibenik, koja je posjedovala tada najmodernije krstareće projektile švedske protubrodske rakete RBS-15. Hrvati su, naime, osim nekoliko brodova koji su bili na remontu u Šibeniku, uspjeli nedirnutu osvojiti i bazu u Žrnovnici, zajedno s 50-ak RBS-15 i puno veći broj protubrodskih raketa ruske proizvodnje, kao i četiri MOL-a, mobilnih obalnih lansera, kamiona s po četiri lansera za RBS rakete. Zapovjednik RTOP-a Šibenik bio je Hranj. JRM se nakon izgubljene pomorske bitke ispred Splita s gubicima morao povlačiti prema Boki kotorskoj i Crnoj Gori. U tom trenutku JRM je raspolagao još uvijek s nekoliko korveta, od kojih su dvije, Kotor i Pula, građene u hrvatskom brodogradilištu Kraljevica. Bile su naoružane ruskim protubrodskim raketama, no uvukao se strah od toga što Hrvati posjeduju RBS-15 pa su se radije maknuli s juga Jadrana. U jednom trenutku pokušali su izaći iz bokokotorskog zaljeva, no Šibenik im je prišao na nešto više od 20 kilometara, naciljao ih i pripremio se za ispaljivanje raketa.

To je bilo dovoljno da cijela flota JRM-a više nikad ne zaplovi hrvatskim morem, jer su je od potapanja dijelile sekunde. Od tada sve do danas HRM je radi vježbe ispalio do deset RBS raketa, koje su još funkcionalne, nakon što su prošle remont, proveden u Hrvatskoj s obzirom na to da je SAAB za njega tražio desetke milijuna eura. Te su rakete danas na kraju svojih resursa i premda HRM ima pet topovnjača, morat će se nabavljati nove rakete.

Traje izmjena motora na raketnim topovnjačama Dmitar Zvonimir i Petar Krešimir IV., no općenito HRM posjeduje više od 30 godina stare brodove i, slično kao i u slučaju HRZ-a i borbene eskadrile aviona, potrebna je znatna obnova, piše Večernji list.

Nakon toliko godina HRM se usudio zatražiti gradnju korvete, oko čega se postiže i politički konsenzus. HRM-u je, s obzirom na članstvo Hrvatske u EU i NATO-u, najpotrebniji površinski ratni brod kao višenamjenski brod klase korveta, koji ima sposobnosti patroliranja te protupodmorničke, protuzrakoplovne/proturaketne namjene 

Zamišljen je kao stožerni brod HRM-a, a za državu je gradnja takvog broda pozitivna priča stoga što se može graditi kod kuće. I u Brodosplitu i DIV-u ističu kako smatraju da njihov projekt ima prednost upravo zato što bi aktivirao hrvatsku industriju. Ilustriraju to primjerom da je u gradnji manje zahtjevnog OOB-a uključeno čak 38 hrvatskih tvrtki.

Bude li prihvaćen domaći projekt, u Brodosplitu jamče kvalitetnu gradnju, koja će već u startu biti financijski znatno povoljnija od cijena konkurencije. Nude modularnu gradnju, svjesni financijskih ograničenja vojnog proračuna, jer korveta je skup projekt, a tri četvrtine njezine cijene čine raketni i ostali borbeni sustavi te elektronički sustavi za obranu od projektila i napad.

Prvi hrvatski izvanobalni ophodni brod - korveta
Prvi hrvatski izvanobalni ophodni brod – korveta

Projekt Brodosplita, dakle, omogućuje izradu tzv. golog velikog patrolnog broda s osnovnim naoružanjem i elektroničkim sustavima, uz pripravu kompletne infrastrukture za kasniju dogradnju sa skupim borbenim i elektroničkim sustavima. Sve u skladu sa željama i mogućnostima HRM-a.

Takav način modularne gradnje pokazao se već i po svjetskim iskustvima uspješnim, jer omogućuje postupno donaoružavanje i opremanje korvete do njenih punih borbenih mogućnosti.

Naravno, pokazalo se da takav postupni način opremanja u realnosti može potrajati i isuviše dugo pa ta dogradnja sustava, ne ugradi li se odmah, može trajati i dulje od pet godina uz česta odustajanja od dijela projekta.

Modularno opremanje

U idejnom projektu Brodosplita i DIV-a prikazana je korveta u punoj operativnoj funkciji i cijena takvog broda na tržištu EU kreće se između 400 i 500 milijuna eura, dok bi u slučaju domaće izgradnje, kao što je bio slučaj i s gradnjom OOB-a, ta cijena za HRM bila znatno povoljnija, doznaje Večernji.

Hrvatska korveta duga je 90,7 metara, širine je 13,2 metra, predviđeno je modularno opremanje s protubrodskim, protuzračnim i protupodmorničkim naoružanjem i senzorima. Brod će biti opremljen jednom presretačkom brzom brodicom, duljine do 13 metara, za spašavanje i intervencijske akcije, koja će se nalaziti u prostoru krme. Brod posjeduje i dvije dizalice za utovar te je predviđeno smještanje jednog mornaričkog helikoptera, tipa NH-90 ili Sea Hawk, za koji je predviđen i hangar na palubi. Puna istisnina broda je 2100 tona, što je gotovo deset puta više nego OOB, trup broda građen je od čelika, a nadgrađe od aluminijske legure. Korveta je namijenjena zaštiti vanjskih granica RH, ali kako može ploviti na morima snage 5 do 6, jasno je da i zbog velike autonomije plovidbe od 3550 nautičkih milja može sigurno broditi i Sredozemljem, kao i oceanima.

Projektanti su zamislili 12 silosa za vertikalno ispaljivanje protuzračnih projektila za daljine veće od 20 kilometara, potom dva lansera s po dvije rakete za protupovršinsko djelovanje na udaljenostima do 130 kilometara. Predviđaju i blisku protuzrakoplovnu i proturaketnu obranu na daljinama do šest kilometara te protupodmorničko djelovanje torpedima na daljinama ne manjima od deset kilometara. Helikopter se koristi u zadaćama motrenja, otkrivanja i praćenja neprijateljskih snaga te za borbeno djelovanje. Maksimalna brzina korvete je 26 čvorova, a ekonomska brzina ophodnje 22 čvora. Koristeći samo električni pogon, maksimalna brzina iznosi deset čvorova. Brod je predviđen za smještaj 61 člana posade i još deset vojnika kao pratećeg osoblja. Predviđen je i smještaj bespilotne letjelice, nudi se pramčani glavni top kalibra 76 milimetara na pramcu broda (opcionalno 57), dva daljinski upravljiva topa 30 mm za blisku obranu broda te dvije teške strojnice 12,7 mm. Projekt predviđa 2D mortilački radar kao glavni sustav motrenja te ugradnju elektrooptičkog sustava motrenja, praćenja i upravljanja vatrom po praćenim ciljevima. Predviđena je i infrastruktura za postavljanje 3D radara, kao i instaliranje elektroničkog operativnog borbenog središta.

Potpredsjednik uprave DIV grupe Darko Pappo objašnjava kako je došlo do ovog ambicioznog projekta.

– To je ozbiljan brod i sada slijedi financiranje detaljnoga glavnog projekta. Prvotna je namjera zadovoljavanje potreba HRM-a, a onda ne samo HRM-a nego i potreba drugih mornarica na tržištu – kaže. U Brodosplitu i DIV-u u projektiranju su koristili najbolja svjetska rješenja, a Pappo procjenjuje da je došlo vrijeme da se napokon projekt i objavi, nakon što su ga dugo držali u tajnosti. Očekuju da će se tako i odgovorni u vojnom sustavu zainteresirati i krenuti u dogovore za drugu fazu, financiranje izrade glavnog projekta. Taj postupak ne košta mnogo u odnosu na cijenu broda, ali vremenski je važno da što se prije krene u detaljno projektiranje, jer prije će se izvršiti modelska ispitivanja i može se početi s gradnjom na navozu. Zadnja faza je izbor naoružanja. Brod će se graditi kao potpuno funkcionalan i bit će spreman za ugradnju po modularnom principu vrste naoružanja i elektronike u trenutku kada se za to osigura novac. Mislili su pri projektiranju i na to da će MORH vjerojatno u odabiru raketa ići na izbor onih koje će biti dio cijelog sustava, ne samo onog za korvete. Kad nema više sustava, to omogućava znatne uštede za održavanje i remont projektila. Sam brod, kaže Pappo, ne košta mnogo, jer on čini četvrtinu cijene potpuno naoružane korvete.

Dakle, on u početku može funkcionirati kao veliki patrolni brod s pramčanim topom, drugim topovima i s helikopterskim uzletištem. Kao izvanobalni ophodni brod može i tako nadzirati cijeli Jadran, jer ima višetjednu autonomiju plovidbe.

Domaće je znatno povoljnije

Znači, gola varijanta broda sadržavala bi pramčani top od 76 ili 57 mm, s dva protuavionska od 30 mm i teškim strojnicama, a uz brod ide i brza brodica za presretanje u krmi. Koliko bi stajala ta osnovna verzija broda, još izračunavaju, a i ne bi se željeli izlijetati zbog konkurencije. Ono što Pappo može reći jest da, kao i u slučaju kada su gradili obalni ophodni brod Omiš-31, OOB, računaju na to da će njihova gradnja biti ne samo znatno povoljnija nego i kvalitetnija od konkurencije.

Naglašava da, ako se odluči za Brodosplitov projekt, MORH dobiva komotnu poziciju prilagodbe projekta u hodu, izbor materijala i tehnologija, koje sigurno neće imati kod konkurencije, koja ima svoje projekte i prodavat će ih po sistemu uzmi ili ostavi. Primjerice, EU korveta, za koju lobiraju Francuzi, Talijani, a pridružili su im se i Španjolci, u startu stoji 400 milijuna eura plus “troškovi prilagodbe” od 73 milijuna. Pappo kaže da bi u Brodosplitu s tim novcem napravili čuda.

– Mi jamčimo da će troškovi za naručitelja korvete, dakle sada MORH, u odnosu na troškove EU korvete biti znatno niži, povoljniji i konkurentniji od bilo koje europske ponude – kaže. Za korvetama vlada pomama u sredozemnim, arapskim i južnoameričkim zemljama te nekim azijskim državama.

U DIV-u smatraju da će konkurencija pokušati učiniti sve da ih ne pusti i na to tržište i pokušat će se nametati MORH-u i HRM-u. Pri tome Brodosplit računa da će dobiti cijeli posao, od projektiranja, ispitivanja, gradnje i opremanja, kako se ne bi gubilo vrijeme kao u slučaju gradnje prototipa OOB-a, gdje se zastoj dogodio jer se moralo graditi prema izvornom projektu Brodarskog instituta, koji se pokazao manjkav u odnosu na realne želje naručitelja, zbog čega se onda u Brodosplitu moralo krenuti od početka, od preprojektiranja, modelskog ispitivanja, znatne prilagodbe projekta, što je sve uzelo čak godinu i pol.

Što se tiče komercijalnih brodova, pogotovo kruzera, Brodosplit je već u svjetskoj konkurenciji pa se itekako usude krenuti dublje u vojnu nišu, pogotovo što hrvatski inženjeri i projektanti imaju potrebna iskustva i znanja i sudjelovali su u svojoj karijeri na gradnji nekoliko korveta i nekoliko vrsta podmornica. Gradnja ovakve korvete bit će ozbiljan iskorak i za hrvatsku vojnu industriju, koja se sada pretežno temelji na osobnom naoružanju i opremi za vojnike. Prihvati li MORH ponudu Brodosplita, potpuni završetak glavnog projekta i modelska ispitivanja mogu se odraditi u godinu dana. A za izradu prototipa u škveru, računaju, bit će potrebno od 24 do 28 mjeseci.

Pappo kaže da i Brodosplit ima interesa sudjelovati u projektima poput EU korvete, no boji se da je cijeli taj projekt usmjeren na to da brodove zapravo grade Francuzi, odnosno Talijani. I onda oni tako na fin način “izvlače” novac EU. Kao prednost hrvatskog projekta za MORH ističe i podatak da se, ako se gradi u Hrvatskoj, 40 posto uloženog novca kroz poreze i plaće vraća brzo u proračun i zadržava u Hrvatskoj, a kada uvozimo, tog velikog financijskog benefita nema.

A u konačnici tako bi Hrvatska dobila još jedan potencijalni vrijedan izvozni proizvod. Neki u sustavu misle da je ovdje potreban natječaj i za projektiranje, za što u Brodosplit-DIV-u nisu, jer se tako može javiti na desetke raznih projektnih tvrtki. Strahuju, naime, od ponavljanja iskustva s OOB-om i najgore bi po njima sada bilo da se jednoj tvrtki da projekt, a drugoj gradnja.

S obzirom na to da je riječ o vojnom brodu, a to rade i druge države, ide se u direktnu pogodbu s onim tko je u stanju projektirati i odraditi cijeli posao od početka do kraja, smatra, navodeći iskustva iz drugih zemalja EU.

Prvi hrvatski izvanobalni ophodni brod - korveta
Prvi hrvatski izvanobalni ophodni brod – korveta

Povratak tradiciji

Mislav Brlić, direktor i ujedno jedan od suosnivača tvrtke Marine and Energy Solutions DIV, koja je u zajedničkom vlasništvu Debeljakova DIV-a i grupe inženjera koji su svojedobno prešli iz Brodarskog instituta, objašnjava da su pristupili projektu korvete jer se već godinama zna za takve potrebe HRM-a. HRM-u je potreban veći patrolni brod koji uz dodatno modularno opremanje može postati borbeni.

– Nakon što smo završili posao s OOB-ima prije neke tri godine, počeli smo pripremati projekt korvete. Projektirali smo brod koji može biti tri tjedna na moru bez svraćanja u luku, dobro se drži na svim morima, projektiran je da s njega može uzlijetati i na njega slijetati helikopter i po uzburkanom moru. A može ga se jednostavno prenamijeniti u moćan ratni brod “uz prikapčanje” raketnog naoružanja i elektroničkih sustava te borbenog operativnog centra, koji omogućavaju brodu obranu od tuđih raketa te napad vlastitim raketama – kaže Brlić.

Inženjer Mislav Brlić radio je i na projektu “Velebit”, zadnjoj hrvatskoj podmornici

Inače, rodom je iz Slavonskog Broda i izravni je potomak hrvatske spisateljice Ivane Brlić Mažuranić. Kaže da ju je njegov otac nazivao “prastrinom”. Brlić i njegovi kolege u tvrtki svoja su iskustva upravo stjecali na vojnim projektima, godinama su radili u Brodarskom institutu, a kada se tamo počela produbljivati kriza i kada su se počeli gubiti poslovi, desetak njih napustilo je Institut i zajedno s DIV-om pokrenulo vlastitu tvrtku. Brlić je tako radio i na projektu “Velebit”, zadnjoj hrvatskoj podmornici. Glavni projektant korvete njegov je kolega Mislav Bezovnik.

Hrvatski projekt razlikuje se od drugih, osim po za trećinu nižoj cijeni izrade, i po boljoj brodskoj formi, što jamči manji otpor konstrukcije, veću snagu i štedljiviji rad broda, po čemu je Brodosplit poznat, te po mogućnosti kvalitetne prilagodbe tijekom izrade, što je već potvrđeno u suradnji MORH-a i Brodosplita tijekom gradnje OOB-a.

Vrlo je važno i što MORH može cijelo vrijeme provoditi nadzor gradnje, kaže Brlić, hvaleći inženjere i časnike iz našeg vojnog sustava. Prednost je za HRM i to što postoje domaće tvrtke s iskustvom u integriranju naoružanja i elektroničkih sustava pa se i taj dio posla obavlja u Hrvatskoj i novac ostaje kod kuće.

– Činjenica je da je HRM izuzetno zadovoljan našim OOB-om, koji je inače najispitivaniji brod u povijesti naše vojne gradnje, a prednost je i gradnja kod kuće, da možete stalno provoditi nadzor i uključiti domaću industriju – kaže. Svega toga ne bi bilo da se korveta naruči izvana jer svi, naravno, protežiraju svoju industriju. A hrvatska korveta znači i povratak slavnoj tradiciji hrvatske vojne brodogradnje i vraćanju referenci na svjetskom tržištu vojne brodogradnje.

Pročitajte više u članku Večernjeg lista:
Ekskluzivno: Kako će izgledati hrvatski ratni brod nove generacije
Prvi hrvatski izvanobalni ophodni brod - korveta
Prvi hrvatski izvanobalni ophodni brod – korveta

Nakon prototipa, Brodosplit gradi još četiri čuvara hrvatskog Jadrana

U DIV grupi, planski šire nišu vojne gradnje, nakon što su uspjeli obnoviti tradiciju vojnih gradnji u Brodosplitovoj Specijalnoj čije je službeno ime Brodogradilište specijalnih objekata (BSO), sagradili su prvi hrvatski obalni ophodni brod (OOB 31 Omiš), koji je sada najmlađi i najbolji brod Hrvatske ratne mornarice. U tijeku je i istodobna gradnja serije od četiri gotovo jednaka obalna ophodna broda, koji će Jadranom zaploviti u roku od samo tri godine.

Brodosplit nastavlja izgradnju serije obalnih ophodnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu

Projekt korvete, čije su detalje u DIV-u zbog konkurencije držali u velikoj tajnosti, sada su objavljeni:

Izvanobalni ophodni brod – korveta

Kratka specifikacija i opće značajke

1.1 NAMJENA UPORABE BRODA

Ratni brod višenamjenske/modularne koncepcije opremanja.

Glavne značajke:

  • Duljina preko svega (LOA) – 90,7 m
  • Visina trupa na glavnom rebru – 7,0 m
  • Projektni gaz (T) – 3,8 m
  • Širina preko svega (B) – 13,2 m
  • Puna istisnina (D) – 2100 tona

Brod će biti opremljen jednim presretačkom brodicom duljine do 13 m, za spašavanje i intervencijske akcije, koja će moći razviti maksimalnu brzinu od najmanje 40 čvorova i primiti i prevoziti najmanje 10 osoba. Brodica će se spuštati i podizati pomoću brze krmene rampe, na stanju mora ne većem od 4.

Brod će biti opremljen s dvije dizalice projektirane za utovar kontejnera, opskrbu skladišta tereta i podizanje opreme za uklanjanje onečišćenja mora od nafte.

Predviđen je smještaj jednog mornaričkog helikoptera (tipa NH-90 ili Sea Hawk) u sklopivo spremište na palubi. Osigurana je i oprema za polijetanje / slijetanje prema NATO STANAG standardima.

Predviđen je smještaj jedne bespilotne letjelice specijalizirane za upotrebu na moru za izviđanje i promatranje s mogućnošću prijenosa trenutnog snimanja stanja površine na matičnu jedinicu u područjima u kojima brod obavlja zadatke. Platforma helikoptera na krmi broda također će biti mjesto za upravljanje bespilotnom letjelicom.

Kako bi se poboljšala stabilnost, plovila će biti opremljena aktivnim stabilizacijskim sustavom. Brod je strukturno pripremljen za ugradnju dodatne opreme s obje strane palube mosta.

Niska silueta trupa i kompaktnost nadgrađa povoljno će djelovati na smanjenje vizualne i radarske zamjetljivosti broda. Radi smanjenja termo vizijske zamjetljivosti ispusi svih diesel motora bit će odvedeni u more. Radi smanjenja magnetske zamjetljivosti, tj. zaštite od magnetskih i indukcijskih mina, brod će biti opremljen automatskim sustavom za kompenzaciju brodskog magnetizma.

Oprema broda uključuje mehanizme, uređaje, instalacije, sustave, alate, instrumente i druge sustave koji su sastavljeni i isporučeni s brodom i potrebni za pravilno funkcioniranje.

Pogonski sustav omogućuje postizanje sljedećih parametara:

  • maksimalna brzina – 26 čvorova,
  • brzina ophodnje (ekonomska) – 22 čvora,
  • Električni pogon maksimalna brzina – 10 čvorova
  • Doplov s brzinom 16 čvorova – najmanje 3550 NM.

Da bi se poboljšala okretnost jedinice, ugrađen je pramčani porivnik.

Brod će biti opremljen navigacijskim radarima X pojasa kapaciteta najmanje 10kW i radarima S-opsega kapaciteta najmanje 24kW. Sustav elektroničkih karata ECDIS instaliran na plovilu mora pokrivati sva navedena područja djelovanja plovila. Brod će biti opremljen VHF radio stanicom sa zrakoplovnim pojasem frekvencija, UHF radio stanicom, AIS sustavom. Brod ima sustav osmatranja dugog dometa, dnevni i termovizijski u obliku žiro-stabiliziranog optoelektroničkog senzora. Brod će biti opremljen s dva navigacijska reflektora, brodskom radio stanicom i sustavom za praćenje.

1.2 PODRUČJE PLOVIDBE

Neograničeno.

1.2.1 Značajke pomorstvenosti i upravljivosti

Brod je projektiran za:

  • Punu operativnost na stanju mora do 5 prema WMO-u, uključujući prijem vojnog helikoptera
  • Sigurnu upotrebu (dizanje/spuštanje) RIB presretača do stanja mora 4,
  • Ograničenu operativnost do stanja mora 6,
  • Plovidba maksimalnom trajnom snagom do stanja mora 4-5 po WMO-u,
  • Preživljivost pri najvišim opaženim stanjima mora ( 9 po WMO).

Brod će također zadovoljavati zahtjeve NATO STANAG 4154.

Upravljivost

Brod će biti sposoban za manevriranje bez pomoći tegljača ili drugog plovila pri malim brzinama, posebno pri prolasku kroz uske prolaze i kanale te pri obavljanju privezivanja i odvezivanja do snage vjetra od 8 ° Bofora, uzimajući u obzir nastale morske struje u naznačenim područjima radnji navedenih u točki. 1.3.

Upravljivost broda znači osigurati upravljivost i stabilnost kursa, kao i mogućnost hitnog zaustavljanja radi sigurnosti plovidbe, kao i udovoljavanje standardima manevriranja u skladu s IMO standardima.

1.2.2 Brzina broda

Brod je sposoban postići brzinu od 26 čvorova u sljedećim uvjetima:

  • kompletna posada i oprema
  • 50% goriva, ulja, hrane, vode I tankova crne vode.
  • dubina mora ne manje od 30 m
  • stanje mora ne više od 2, brzina vjetra do 3.3 m/s

1.3 POSADA, ZALIHE, AUTONOMIJA, DOPLOV

Posada

Brod ima smještaj za 71 članova posade uključujući:

  • 61 člana posade
  • 10 dodatnog pratećeg osoblja

Autonomija

Autonomija broda je preko 30 dana sa 71 članova posade i pratećeg osoblja. Brod će imati osigurane spremnike za skladištenje odvojenog otpada i ambalažu u skladu s konvencijom “MARPOL”.

1.3.1 Doplov

Doplov broda je 3550 nm u plovidbi ekonomičnom brzinom 16 čv, I uz pretpostavku da 10% goriva ostane u tankovima.

Materijal i gradnja

Materijal gradnje trupa je brodograđevni čelik standardnih bulb profila, I profila (trake) i rađenih T-profila. Nadgrađe će biti izgrađeno je od limova od aluminijske legure AlMg4.5Mn, standardnih I profila (trake) i rađenih T-profila.

BORBENI SUSTAV

Korveta BIS 91 projektirana je kao ratni brod opće namjene za izvršavanje zadaća opće borbene namjene koje uključuju topnička djelovanja po površinskim, zračnim i obalskim ciljevima, efikasnu protuzračnu borbu na srednjim udaljenostima, efikasnu borbu na velikim udaljenostima po površinskim i obalnim kopnenim ciljevima, protupodmorničku borbu, te blisku protuzračnu obranu broda kao i obranu od svih vidova asimetričnih prijetnji.

Borbeni sustav za BIS 91 strukturno se sastoji od tri segmenta i to:

  • Sustava naoružanja
  • Sustava senzora
  • Sustava vođenja-upravljanja borbenim sustavom broda (CMS – Combat management System)

Sustav naoružanja

Za izvođenje svih potrebnih zadaća u smislu borbenog djelovanja BIS-91 oprema se sa sljedećim sustavom naoružanja:

  1. Pramčani top –glavni kalibar 76mm (opcionalno 57mm) na pramcu broda
  2. Sustavom protuzračnih raketa s vertikalnim lansiranjem smještenim na pramcu broda iza glavnog topa
  3. Sustavom protu brodskih raketa velikog dometa smještenim na nadgrađu iza kormilarnice
  4. Sustavom lakih torpeda za protupodmorničku borbu – smještenim na krmenom djelu glavne palube
  5. Daljinski upravljivim lokalno stabiliziranim topovima malog kalibra (do 30mm), 2 kom., za blisku obranu broda – smještenim na palubi nadgrađa na oba boka broda (opcionalno i lakim raketama)
  6. Teškim strojnicama 12,7 mm (2.kom) za blisku obranu i zaštitu broda od mogućih asimetričnih prijetnji –razmještenim po palubi nadgrađa.

Sustav senzora

Sustav brodskih senzora potreban za efikasno korištenje navedenog oružnog sustava sastoji se od:

  1. 3D motrilačkog radara kao glavnog sustava motrenja na brodu (opcionalno i identifikacije cilja-IFF). Antenski dio sustava smješta se na vrhu jarbola dok se primopredajnik obično smješta u posebnu prostoriju (tehnička soba) u blizini BOS-a.
  2. Radarskog i EO (elektro-optičkog) sustava praćenja i upravljanja vatrom po praćenim ciljevima. Antenski dio sustava nalazi se iznad kormilarnice, dok se pomoćni sustavi smještaju u tehničku sobu na razini BOS.
  3. Protupodmorničkog sonara u trupu broda. Antenski dio-antena u trupu broda u posebnoj kupoli, a primopredajni dio u blizini antene, a dio u tehničko sobi.
  4. Sustava za elektroničku borbu:

– detektor radarskog ozračivanja (opcionalno i sustav za radarsko ometanje) ESM (ECM). Antenski dijelovi smještaju se na jarbol ispod ili iznad 3D radara (ovisi o izvedbi) dok se sami elektronički sklopovi smještaju u tehničku sobu ili su dio posebne operatorske konzole u BOS.

– dva sustava za izbacivanje mamaca, jedan smješten na pramcu (pokriva pramčani sektor), a drugi na krmu (pokriva krmeni sektor).

Sustava vođenja-upravljanja borbenim sustavom broda (CMS)

CMS sustav bazira se na potpuno otvorenoj i distribuiranoj računalnoj hardverskoj i softverskoj konfiguraciji sa svim potrebnim sučeljima prema senzorskom i oružnom sustavu broda te potrebnim operatorskim panelima za kvalitetnu grafičku prezentaciju taktičke zračne, površinske i podvodne situacije oko broda u cilju analize, procjene situacije, akvizicije i praćenja ciljeva i donošenja pravovremenih odluka o djelovanju. Prezentacijski dio sustava (operatorski paneli) smješta se u BOS (brodsko operativno središte), dok se potrebni hardverski uređaji (serveri) mogu smjestiti u posebnu prostoriju.

Jezgru sustava čini veliki taktički pokazivač (ujedno i mjesto za proturaketnu i protu brodsku borbu) mrežno uvezan sa operatorskim pokazivačima senzorskog dijela sustava (3D radar, FCR+EOS (ujedno i konzola pramčanog topa), sonar, ESM (ECM), MASS-decoy), te operatorskim panelima daljinski upravljanim topovima u cilju slanja naznake cilja kao potencijalne prijetnje.

CMS se u cilju pune operabilnosti povezuje s brodskim navigacijskim (radari, žiro, anemometar) i komunikacijskim sustavima unutarnje i vanjske brodske veze.

Dio CMS je posebna žiro vertikala (laserski odnosno fiber optički žiro (3d), kao i posebni anemometar (za izračun balističko vjetra).

BORBENO OPERATIVNO SREDIŠTE (BOS)

BOS će biti mjesto za informiranje i timski rad zapovjednika koji će odrediti kako izvršiti zadatke. BOS će biti pokriven SMKD-om. U prostoriji BOS-a će se osigurati pristup sveobuhvatnim informacijama s integriranog navigacijskog mosta, video nadzoru i podacima iz ZSZS-a. Uz to, unutar BOS-a će se omogućiti korištenje komunikacijskih sustava.

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.