Sažetak konferencije:
Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak potvrdio je da je Brodosplit predao obvezujuću ponudu za Uljanik, kazavši da je prvenstveno zainteresiran za 3. maj, u kojem bi proizvodio kruzere.
“S obzirom na tajnost ne bih želio ulaziti u detalje, ali smatram da je naša ponuda jako, jako vrijedna, ne radi se o nekakvoj jednoj kuni već o puno većoj vrijednosti”, izjavio je Debeljak novinarima na marginama konferencije “Budućnost brodogradnje u Hrvatskoj”, u organizaciji Hanza Medije i Brodosplita.
Uljanik je u utorak izvijestio da je zaprimio obvezujuća pisma namjere nekoliko zainteresiranih investitora te da će uprava predložiti strateškog partnera Nadzornom odboru koji bi o tome trebao odlučivati u srijedu, 28. ožujka.
Na pitanje kako trenutačno vidi Uljanik i koji su mu ciljevi uspije li ući u njegovo vlasništvo, Debeljak je istaknuo da je riječko brodogradilište 3. maj, koje je dio Uljanik grupe, bilo “bombon” i u samoj privatizaciji, a da je prije pet godina bilo u dvije milijarde kuna u boljoj poziciji od Brodosplita.
“Nažalost, 3. maj je u pet godina potrošio tu prednost i sada je od Brodosplita bolji za oko 100 milijuna kuna. Prvenstveno smo zainteresirani za 3. maj, a opet, kada je u pitanju restrukturiranje Uljanika voljni smo pomoći, a mislim da nam je i dužnost pomoći kako bismo spasili industriju i u Puli i u Rijeci”, rekao je Debeljak.
Smatra da ta brodogradilišta imaju budućnost, no da je ključno restrukturiranje.
“Mi smo se sada fokusirali na polarne kruzere koji imaju jako visoke ekološke norme. To je budućnost u koju smo morali ući, ali s obzirom na to da nismo ranije napravili strukovno obrazovanje kako treba, za veće narudžbe ćemo trebati dosta radne snage.” – Tomislav debeljak
Napominje da bi se u 3. maju proizvodili kruzeri, koji se jedini praktički proizvode u EU, “jer su jedini koji mogu postići dodanu vrijednost”, odnosno zbog svoje sofisticiranosti su najprofitabilniji.
Kako je objasnio na okruglom stolu, već se dugo ne može konkurirati Kinezima u izgradnji tankera u kojoj su nagomilani gubitci, jer se forsiralo nešto što ne ide.
Brodosplit je, kako je rekao, trenutno pretežno usredotočen na proizvodnju polarnih kruzera, koji imaju visoke ekološke norme.
Europska investicijska banka spremna je financirati izgradnju ekološki prihvatljivih brodova u okviru programa “zelene” brodogradnje vrijednog 750 milijuna eura.
Voditelj zagrebačkog ureda Europske investicijske banke (EIB) Anton Kovačev izvijestio je da ta banka ima program “zelene” brodogradnje vrijedan 750 milijuna eura, u okviru kojeg je spremna financirati i izgradnju brodova i to upravo onih koji poštuju ekološke norme.
Napominje da to nisu krediti brodogradilištima već brodovlasnicima, to jest naručiteljima. EIB je, kako je rekao, već sklopio sporazume s jednom nizozemskom i jednom francuskom bankom, a u tijeku su pregovori s nordijskim bankama.
“Vjerujem da ćemo takav sporazum postići i s hrvatskim poslovnim bankama i da možemo krenuti u izgradnju brodova i u hrvatskim brodogradilištima”, rekao je Kovačev.
Kao jedan od glavnih problema, govornici su istaknuli spore procese financiranja.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva dr. sc. Martina Dalić najavila je kako će se pristupiti izradi Jamstvenog programa za financiranje gradnje brodova, koji će po jasnim kriterijima učiniti dostupnim financiranje izgradnje brodova kako velikim, tako i srednjim i malim brodogradilištima, a po uzoru na zemlje poput Njemačke, Poljske, Finske i Portugala.
“Ono na čemu radimo jest podrška jednostavnijem i lakšem financiranju procesa proizvodnje, ali podrška koja nema osobinu državne pomoći i ne može se razumijevati u kontekstu pružanja državne pomoći s obzirom da će taj mehanizam, kada dovršimo sve pripreme, uspješno podržavati poslovni proces. Preduvjeti analize, koje će se provesti prije donošenja odluke, moraju pokazati da brodogradilište koje takvu podršku, financiranje, traži ima stabilne financijske rezultate, ima prostor na tržištu, ima proizvod i ima posao.”
“Moramo uvesti automatizam izdavanja državnih jamstava za praćenje brodogradnje kako bi se izbjeglo ovo čekanje na odluku Vlade. Jamstveni program treba i usuglasiti s Europskom komisijom.” – Zvonimir Novak, pomoćnik ministrice gospodarstva
Izvršni direktor njemačkog udruženja brodograđevne i pomorske industrije Reinhard Lüken kazao je da je brodogradnja na globalnoj razini od 90-ih godina prošlog stoljeća do danas proživjela ogromne promjene, pri čemu se dogodio velik rast kineske i južnokorejske brodogradnje, a najviše su pretrpjela europska brodogradilišta.
Kazao je da je njemačka brodogradnja u odnosu na sedamdesete godine prošlog stoljeća, računajući i istočnu Njemačku, izgubila oko 85 posto radnih mjesta, no brojni od tih radnika su posao pronašli u tvrtkama koje su kooperanti i dio opskrbnog lanca brodogradilišta.
U proteklom desetljeću njemačka su se brodogradilišta u potpunosti promijenila, kaže Lüken, a prije deset godina u knjigama narudžbi se 50 posto odnosilo na teretne i kontenjerske brodove. Zbog nemogućnosti konkuriranja azijskim brodogradilištima, naglasak je uvelike prebačen na proizvodnju putničkih brodova, što je dovelo do rasta prihoda, narudžbi i zapošljavanja.
“Prije otprilike 15-ak godina posjetio sam sva hrvatska brodogradilišta, barem ona najveća i bio sam impresioniran. Bilo je ljeto, bilo je vruće i ljudi su naporno radili, čak i na 40 stupnjeva. I u to vrijeme me se dojmilo da ova industrija u ovoj zemlji ima dobru budućnost jer ljudi tako naporno rade.” – Reinhard Lüken, predsjednik Udruženja njemačkih brodograditelja i pomorske industrije
Izvor: Jutarnji list /
Intervju s Tomislavom Debeljakom o brodogradnji:
