Na ovdašnjim prostorima kroz stoljeća mijenjale su se države, politički i ekonomski sustavi, oblici vlasništva, vlasnici brodogradilišta, no znanje gradnje kvalitetnih brodova ostalo je u temeljnim odrednicama svakog brodogradilišta.
U Republici Hrvatskoj brodogradnja je vrlo važan industrijski sektor i to u posljednjem desetljeću po udjelu u zaposlenosti (2% – 5%, s kooperantima do 10%) u BDP-u (0,8% – 1,8%) te izvozu (10% do 15%).
Zbog veličine i složenosti gradnje brodova, značajan dio hrvatske industrije, specijalno malih i srednjih poduzeća je podugovorima direktno vezano na brodogradnju. U ovoj grani industrije je zaposlen veliki dio stanovništva pojedinih regija (Istarska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska županija).
Proces privatizacije i restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta, trebao bi im omogućiti da rade na međunarodnom tržištu brodogradnje učinkovito i po tržišnim načelima, a sve u skladu s postojećim pravilima i propisima EU.
Očekivano oživljavanje hrvatske brodogradnje u velikoj mjeri bi trebalo pridonijeti regionalnoj i socijalnoj stabilnosti, kao i jačanju nacionalnog gospodarstva.
Od kraja II. svjetskog rata naša brodogradilišta izgradila su ukupno oko 1.150 plovnih jedinica, raznih tipova i veličina:
Brodosplit – oko 345 plovnih jedinica
Uljanik – oko 230 plovnih jedinica
3.Maj – oko 300 plovnih jedinica
Brodotrogir – oko 105 plovnih jedinica
Kraljevica – oko 165 plovnih jedinica
HRVATSKA BRODOGRADILIŠTA: Uljanik – osnovano 1856. godine, 3.maj – osnovano 1906. godine, Brodosplit – osnovano 1922. godine, Brodotrogir – osnovano 1944. godine, Kraljevica – osnovano 1729. godine/otišlo u stečaj/likvidaciju 2012. (Na području kraljevičke brodogradilišne luke Dalmont planira urediti navoz i izgraditi kolica za izvlačenje brodova, nabaviti brodogradilišne dizalice i opremiti radionice. Projekt ima dvije faze i svaka traje šest godina, a povećat će konkurentnost luke i njezino pozicioniranje na Mediteranu. U prvoj fazi predviđeno je ulaganje 38 milijuna, a u drugoj 92 milijuna kuna. Za zahvate je, kako je izvijestio Dalmont, ishođena i lokacijska dozvola i radovi mogu skoro početi. )
Oduvijek su se brodovi izgrađeni u Hrvatskoj mogli na zahtjevnom svjetskom tržištu prepoznati po svojoj kvaliteti, kako po inovativnim rješenjima u projektima (preko 95 % projekata su osmišljeni i izrađeni u Hrvatskoj i predstavljaju srce sustava brodograđevne industrije), tako i po samoj kvaliteti izrade brodova.
U posljednjih 25 godina (počevši s 1987.), hrvatska brodogradilišta dobila su međunarodna priznanja za kvalitetu svojih izgrađenih brodova.
Ukupno 40 priznanja za izgrađene brodove (“BROD GODINE”) su dodijeljena za inovativnost projektnih rješenja, kvalitetu izrade i značenje izgrađenih brodova u međunarodnim okvirima.
“Hrvatska brodogradilišta su neprofitabilna, neučinkovita i predstavljaju prijetnju državnim financijama”
U proteklih 20-ak godina nije se pojavio ozbiljniji znanstveni ili stručni rad, niti je pokrenuta temeljitija rasprava o financiranju i financijskoj održivosti brodogradilišta u Hrvatskoj. Rasprave o potrebi restrukturiranja brodogradnje vođene su uglavnom između vlada i sindikata, ali bez konkretnih zaključaka, podataka ili pak vizije dugoročnog rješavanja problema. – među ostalim, zaključeno je u
Uvidom u bilance iz prošlih godina, evidentno je kako je kapital Uljanika negativan te kako se svakom novom godinom gomilaju nove stotine milijuna kuna gubitaka. Bez izravne pomoći Uljanik ne može nastaviti poslovanje, ako uopće ima smisla nastavljati ga u trenutačnome obliku. Nakon što je 2012. privatizirana, Uljanik grupa nije mijenjala svoj način poslovanja, te su problemi samo pomaknuti na određeno vrijeme.
I dalje se proizvode jednostavni veliki brodovi, i na svakome se ostvaruje gubitak, broj radnika je čak i povećan, nije se ulagalo u modernizaciju itd. Uz to se knjiga narudžaba napunila nerentabilnim novogradnjama, a brodogradilišta nemaju financijske niti kadrovske snage iznijeti ugovorene poslove na vrijeme, zbog čega se plaćaju skupi penali.
Primjer Brodosplita
Na sreću, jedno je takvo brodogradilište Brodosplit, čiji se vlasnik ponaša kako bi se investitor i trebao ponašati. Evidentno je Tomislav Debeljak dobro procijenio tržište i odustao od ustaljene prakse gradnje tankera, te se usmjerio na manju proizvodnju složenijih plovila, te proširio djelatnost brodogradilišta i na druge proizvodne asortimane. Tako se trenutačno završava brana od poplava grada Venecije, izrađuju stambeni kontejneri, ali grade i brodovi, primjerice najveći jedrenjak na svijetu, brojni kruzeri i slično. Priliku vide i u mostogradnji i izgradnji vjetroelektrana. Financijska izvješća odaju nam kako je splitsko brodogradilište stabilno iako broj trenutačnih poslova teško zadovoljava kapacitete i još će trebati nekoliko godina za donošenje ocjenu hoće li biti sposobno nositi se sa svjetskom konkurencijom.
To što brojni kritičari zamjeraju poslovnu odluku da se ne proizvode tankeri samo znači kako nisu dovoljno upućeni jer je željeno tržište mrtvo barem sljedećih petnaest godina. Brodosplit ima i dvostruko manje zaposlenih radnika od Uljanika, što je također znak kako se pazi na troškove. Bilo bi izvrsno ako Brodosplit uspije biti jedan od svjetskih kvalitetnijih proizvođača složenih brodova i kada bi u proizvodnju uključio lokalne projektne centre, dobavljače, obrte itd. Samo zajedničkim radom i ulaganjem u znanje te proizvodnjom visokoprofitabilnih proizvoda može se vratiti broj od nekoliko desetaka tisuća ljudi koji svoj kruh zarađuju od Brodosplita.
Marijan Jović Hrvatski tjednik
Predsjednik Uprave Brodosplita i DIV grupe, Tomislav Debeljak za Večernji list, 8. ožujka 2018. godine
Brodogradnja je za državu posebno interesantna industrijska grana koja pokreće velik broj popratnih djelatnosti, zapošljavanje, napredak tehnologije, znanosti, nabave opreme za brod, kooperanata, kao i svih popratnih službi te je u više od 90% slučajeva radi izvozni proizvod, što sve ima veliki multiplikacijski faktor za cijelu državu. Bitno je za brodograditelje znati hoće li i po kojim uvjetima biti sigurni u dobivanje potrebnih jamstava, u skladu s pravilima EU koja ne spadaju u područje državnih potpora.
“Raduje nas izjava gospođe Dalić. To je upravo ono što mi i tražimo i očekujemo od države. Ispunjavamo sve uvjete koje je ministrica i potpredsjednica Vlade navela, spremni smo osigurati 20 posto potrebnog financiranja, imamo konkretne narudžbe, dakle jasan posao, naručitelji su konkretni kupci koji će naručene brodove po isporuci platiti i sva će jamstva nakon isporuke brodova biti vraćena državi. Napominjemo da je izuzetno bitno da rokovi za donošenje odluke o odobravanju jamstva budu unaprijed definirani i određeni i što je moguće kraći, po uzoru na nama konkurentne zemlje EU.
Tijekom pet godina restrukturiranja odobreno nam je 61,6 milijuna eura i 19 milijuna kuna jamstava. Od toga 23 milijuna eura nisu korištena jer je jamstvo izdano prekasno pa je kupac odustao. Dio jamstava je vraćen jer su poslovi gotovi. Nijedno jamstvo za povrat avansa nije aktivirano na teret države (a neće ni biti).
U ovom trenutku zahtijevali smo jamstva za sedam brodova, a očekujemo i za svaki sljedeći brod za koji procijenimo da ga se isplati graditi ako za jamstvom bude potrebe. Trenutačno je aktualno i hitno zbog krajnjih rokova isporuke osigurati financiranje za dva velika broda za koja u idućih 60 dana moramo osigurati sredstva za financiranje same gradnje po uzoru na ostale države EU jer bi u protivnom kupac mogao odustati.
Ako ne dobijemo ta jamstva znači da ne možemo ispuniti zahtjeve kupaca brodova jer u našoj je ponudi i financiranje njihove gradnje pa ćemo morati odustati od tih ugovora. Međutim, uvijek sam bio pozitivac i šljaker i takvi smo svi u DIV grupi, nikada nismo odustajali ni od čega, no ako država nema interes po pravilima EK pronaći optimalan model financiranja gradnje brodova, morat ćemo prestati graditi velike brodove. Tome ćemo i prilagođavati svoje kapacitete, što može dovesti do odljeva zaposlenika. Šteta je u tom slučaju i veća jer se postignuti rezultati u restrukturiranju odbacuju.
Građenje velikih brodova ne može samostalno financijski pratiti nijedno brodogradilište u EU. Svaka država ima sličan model osiguravanja financijskog praćenja gradnje velikih brodova. Vrijednosti brodova su velike, pogotovo ako ih imate u gradnji nekoliko i to nijedno brodogradilište u EU ne može samostalno financirati svojim sredstvima pa su za to potrebni krediti. Kolaterali kojima raspolažu brodogradilišta nisu dovoljni i zato je taj model jedini način. Pogotovo u Hrvatskoj banke nisu voljne financirati brodogradnju bez takvog osiguranja. Unatoč tome što je DIV grupa financijski jedna od 10-ak najvećih privatnih kompanija u Hrvatskoj, s kapitalom i rezervama od oko 1,5 milijardi kuna, to nije dovoljno da bismo dobili toliko kredita kojim bismo mogli graditi brodove velike vrijednosti.
Nadamo se da će Uljanik grupa naći sposobnog kupca da restrukturira brodogradilište.
Možda je nepošteno što je 3. maj koji je u sklopu Uljanik grupe na početku privatizacije bio oko dvije milijarde kuna u boljem financijskom položaju od Brodosplita, a sada su zbog lošeg upravljanja u samo pet godina ušli u velike probleme pa je država Uljaniku morala osigurati jamstva za kredit od 700 mil. kuna, a Brodosplitu se osporava ono na što je imao pravo, a država nije ispunila. No neće nas to pokolebati, već želimo svu sreću Uljanik grupi i ostaloj hrvatskoj brodogradnji jer znamo da ona može i mora biti pozitivna kao i mi u Brodosplitu.”
Brod kao složen tehnološki proizvod, u svjetskim razmjerima se može usporediti s avionskom industrijom. Dakle, onaj tko proizvodi brod i s njim se nalazi na svjetskom tržištu, ima puno pravo reći da je u svjetskom tehnološkom vrhu. Brodogradnja nije samo brodogradilište, nju čine i svi oni kooperanti koji rade u škverovima, proizvođači opreme, fakulteti, škole, od brodogradnje korist ima šira društvena zajednica.
Europska unija svojoj je brodograđevnoj industriji propisala vrlo stroga pravila o tržišnoj utakmici dok, istovremeno, situaciju na svjetskom brodograđevnom tržištu danas diktiraju njihovi dalekoistočni konkurenti, poglavito Kina čija brodograđevna industrija može računati s gotovo nepresušnim izvorima državne financijske pomoći.
Što nosi potpuna obustava dosadašnjih državnih potpora, ovih se dana, nakon krize u »3. maju« i Uljaniku, polako počinje pokazivati i u Brodotrogiru, gdje su plaće počele kasniti.
Pomalo je ironično što je upravo kontroverzni vlasnik splitskog škvera taj koji je prvi javno izustio i zatražio ona financijska rješenja na koja su domaća brodogradilišta mogla i morala računati i ubuduće, baš kao što je to slučaj i s drugim europskim brodograđevnim državama. Jer, u tako kompleksnom poslovnom mehanizmu kao što je brodograđevna industrija, izgradnja brodova koji se mjere u desecima, pa i stotinama milijuna eura bez kvalitetnog financijskog praćenja jednostavno nije moguće realizirati.
Prema smjernicama Europske komisije, brodogradilišta mogu računati na državna jamstva za kredite i avansne uplate kupaca, i to do 80 posto traženog iznosa. Upravo na tom principu i funkcioniraju brodogradilišta u drugim europskim državama, samo što su njihove vlade to pretočile u Jamstvene programe, dokumente kojima je točno propisuje tko može, pod kojim uvjetima i za što koristiti državna jamstva. Takvi dokumenti podložni su odobrenju Bruxellesa, uz jasno usklađenje sa smjernicama EK. Na ovaj način, europska brodogradilišta ne moraju za svaki ugovoreni projekt ili brod ići s posebnim zahtjevima na resorna ministarstva, pa na vladu, već se ta linija ishođenja državnih jamstava odvija automatski, po zadanim pravilima i uz jasna pravila igre.
Hrvatska Vlada takav dokument još uvijek nije donijela, iako je pisani prijedlog Jamstvenog programa izrađen od strane HB-Jadranbroda i razmatran u Ministarstvu gospodarstva, kažu izvori Novog lista. Za daljnje funkcioniranje brodograđevne industrije donošenje jednog takvog dokumenta nameće se kao imperativ. Nastavak financijskog praćenja novougovorenih brodova i odobrenje novih državnih jamstava, u skladu sa smjernicama EK-a, ključna je mjera bez koje nijedno veliko hrvatsko brodogradilište u ovom trenutku ne može opstati. To je nulta točka, od koje sve dalje polazi ili završava. Postoji i čitav niz drugih mjera s kojima bi hrvatska država trebala sudjelovati, baš kao što to za svoje brodogradnje čini jedna Njemačka, Italija ili Finska. Problem je, međutim, što se brodogradnja u Hrvatskoj već poodavno promatra samo kroz prizmu nečega naslijeđenog, nečeg što se, eto, događa, umjesto industrije koju se želi i koju se onda sustavno usmjerava i razvija.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva dr. sc. Martina Dalić sudjelovala je na konferenciji „Budućnost brodogradnje u Hrvatskoj“ koja je održana u zagrebačkom hotelu Esplanade u organizaciji Jutarnjeg lista i Brodosplita. Tema konferencije bila je budućnosti hrvatske brodogradnje, kao osnove za daljnji rast industrijske proizvodnje, a time posljedično i ukupnog izvoza Republike Hrvatske, te brodogradnja kao prilika za održavanje i povećanje zaposlenosti u industrijsko-prerađivačkom sektoru.
U svom pozdravnom govoru potpredsjednica Dalic istaknula je kako po okončanju programa restrukturiranja, tako restrukturirana brodogradilišta trebaju poslovati uspješno, a Vlada će stvoriti preduvjet za održivo poslovanje navedenih društava te njihovo pozicioniranje na svjetskom tržištu. „Ono na čemu radimo jest podrška jednostavnijem i lakšem financiranju procesa proizvodnje, ali podrška koja nema osobinu državne pomoći i ne može se razumijevati u kontekstu pružanja državne pomoći s obzirom da će taj mehanizam, kada dovršimo sve pripreme, uspješno podržavati poslovni proces. Preduvjeti analize, koje će se provesti prije donošenja odluke, moraju pokazati da brodogradilište koje takvu podršku, financiranje, traži ima stabilne financijske rezultate, ima prostor na tržištu, ima proizvod i ima posao.“ – naglasila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić te najavila kako će se pristupiti izradi Jamstvenog programa za financiranje gradnje brodova, koji će po jasnim kriterijima učiniti dostupnim financiranje izgradnje brodova kako velikim, tako i srednjim i malim brodogradilištima, a po uzoru na zemlje poput Njemačke, Poljske, Finske i Portugala.
„U Hrvatskoj ne postoje samo danas 4 velika brodogradilišta. Hrvatsku brodogradnju čini i tzv. mala brodogradnja, odnosno 35 manjih poduzeća koja se bave različitim poslovima, a koja se smatraju brodogradnjom – od gradnje i proizvodnje jahti, do gradnje i proizvodnje drugih vrsta plovila, koja na određeni način, već dulji niz godina, živi u sjeni pozornosti koju privlače velika brodogradilišta. Postoji lepeza manjih brodograditelja koji vrlo aktivno izvoze, koji vrlo aktivno razvijaju svoju proizvodnju, koji zapošljavaju značajan broj ljudi i koji sve svoje aktivnosti obavljaju i financiraju samostalno, bez podrške države. Stoga će ovakav jamstveni fond biti mehanizam koji će stajati na raspolaganju, naravno, i maloj brodogradnji.“ – naglasila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić.
Na kraju pozdravnog govora potpredsjednica Vlade i ministrica dr. sc. Martina Dalić naglasila kako se nada da će hrvatska brodogradilišta, u sljedećem razdoblju razvoja dati važnost inovacijama, istraživanju i razvoju te prihvatiti financijske instrumente s kojima će im država biti na raspolaganju.
Uz potpredsjednicu Vlade, konferenciji su nazočili g. Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, g. Zvonimir Novak, pomocnik ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, g. Anton Kovačev, voditelj zagrebačkog ureda EIB-a, g. Reinhard Lüken, direktor Njemačke udruge brodogradnje te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Povijesno gledajući, hrvatska brodogradnja imala je značajnu ulogu u svjetskim razmjerima te je, svojevremeno, zauzimala treće mjesto na svjetskoj ljestivici najvećih proizvođača brodova, a danas zauzima 10. mjesto s udjelom od 0,33%.
“Mi smo se sada fokusirali na polarne kruzere koji imaju jako visoke ekološke norme. To je budućnost u koju smo morali ući, ali s obzirom na to da nismo ranije napravili strukovno obrazovanje kako treba, za veće narudžbe ćemo trebati dosta radne snage.”
* Europska investicijska banka spremna je financirati izgradnju ekološki prihvatljivih brodova u okviru programa “zelene” brodogradnje vrijednog 750 milijuna eura.
* Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva dr. sc. Martina Dalić najavila je kako će se pristupiti izradi Jamstvenog programa za financiranje gradnje brodova, koji će po jasnim kriterijima učiniti dostupnim financiranje izgradnje brodova kako velikim, tako i srednjim i malim brodogradilištima, a po uzoru na zemlje poput Njemačke, Poljske, Finske i Portugala.
* “Prije otprilike 15-ak godina posjetio sam sva hrvatska brodogradilišta, barem ona najveća i bio sam impresioniran. Bilo je ljeto, bilo je vruće i ljudi su naporno radili, čak i na 40 stupnjeva. I u to vrijeme me se dojmilo da ova industrija u ovoj zemlji ima dobru budućnost jer ljudi tako naporno rade.” – Reinhard Lüken, predsjednik Udruženja njemačkih brodograditelja i pomorske industrije
9.4.2018.
Danko Končar je jučer po prvi put nakon što je odabran za strateškog partnera Uljanika posjetio to pulsko brodogradilište gdje je razgovarao sa sindikatima i Upravom o budućnosti škvera. Pročešljao je predloženi plan restrukturiranja Uljanika koji bi trebao udariti smjernice njegovog budućeg razvoja, te odrediti što će Uljanik graditi, gdje, hoće li imati i dodatnih djelatnosti i ono najbitnije koliko će mu radne snage za to trebati. Dakle, juč
er je počelo usuglašavanje završne verzije programa restrukturiranja, i to s upravom na čelu s Giannijem Rossandom, te nadzornim odborom i konzultantima na projektu BCG-om (Boston Consulting Group), te predstavnicima Ministarstva gospodarstva. Danas namjerava posjetiti riječki 3. Maj koji posluje unutar Uljanik Grupe.
Končar je oko svega pozitivan, ali veli da još ne može dati odgovore na sva pitanja.
– Kermas je prihvatio načela plana restrukturiranja, ali treba ga doraditi. Danas je učinjen prvi korak prema tom cilju jer će Boston Consulting Group imati prezentaciju svog prijedloga. Do kraja svibnja treba donijeti taj revidirani ili novi plan. I da to bude Uljanikov plan, najavio je Končar brojnim novinarima. Dodao je da ovo nije njegov prvi posjet Uljaniku i da je Kermas odavno mali dioničar u ovoj velikoj tvrtki, ali da je ovo prvi radni dan u smislu strateškog partnerstva.
– Kada završimo analizu i razgovore sa svima, donijet ćemo vlastita razmišljanja koja ćemo tome prilagoditi. Nikad mi se nije dogodili da sam došao na neki sastanak i da sam iz njega izašao s istim razmišljanjima. Kada govorimo o tom planu, moramo razmišljati o tome da ga mora usvojiti Bruxelles. U ovom je trenutku najvažniji rad na tom planu restrukturiranja, istaknuo je Končar.
Ne zna hoće li biti otpuštanja
Na pitanje hoće li u Uljaniku biti otpuštanja kazao je da je to dobro pitanje na koje ne zna odgovor.
– Ako gledate da je nekada Uljanik imao osam tisuća, a sada 2.600 – 2.700 radnika, nisam baš siguran. Negdje sigurno ima manjka, a negdje viška radnika – rekao je Končar i dodao kako planira da i Brodotrogir uđe u sastav Uljanika kao što je 3. Maj i da se tu izvrši racionalizacija poslovanja te da se tako pojednostavi i pojeftini proizvodnja. Kada je u pitanju Brodotrogir, gdje se najavljuje otpuštanje 300 radnika, kazao je da su došli u fazu gdje u nekim segmentima imaju viška radne snage, a da negdje postoji manjak.
– Kada smo došli u Brodotrogir, onda smo po planu restrukturiranja ostali smo na jednom navozu i bilo je predviđeno da imamo 700 ljudi. Sada ih imamo 1079 i ostao je jedan navoz. Neće biti klasičnih otpuštanja nego ćemo vjerojatno pokušati ljudima naći posao u nekim drugim aktivnostima, nastavio je Končar.
Nepoznat iznos ulganja u Uljanik
Nije kazao ni koliko će točno uložiti u Uljanik.
– Ne znam. Postoji odluka skupštine dioničara koja je predvidjela određeni raspon, tako da je to to, bio je neodređen novi vlasnik Uljanika. Kazao je da će njegov tim svakako voditi daljnje razgovore s Uljanikom te da će u sve biti i on osobno uključen.
– Ja sam uvijek tu, uvijek se petljam. Nije jednostavno spojiti dva tijela u jedno. To je kao brak u prvo vrijeme, zaključio je Končar.
Inače, Končar je nedavno odabran za strateškog partnera posrnulom pulskom brodogradilištu jer je njegova ponuda bila najbliža planu restrukturiranja koji je predvidjela uprava. Ono što se dosad zna je da bi došlo do diverzifikacije djelatnosti, odnosno Uljanik se ne bi bavio više isključivo brodogradnjom, već se spominjala i gradnja marine, dok bi se u samoj brodogradnji išlo na izradu manjeg broja brodova, ali onih skupih, luksuznih i visokosofisticiranih.
Također, na skupštini dioničara u veljači rečeno je da se očekuje da će budući vlasnik, odnosno strateški partner Uljanika uložiti oko 100 milijuna eura. Tada je s 97 posto glasova svih dioničara donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala tvrtke za najviše 302,22 milijuna kuna, bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje. Temeljni kapital tako se sa 100,69 milijuna kuna može povećati na najviše 402,91 milijun kuna, a to uključuje izdavanje novih dionica uz uplatu uloga u novcu radi prikupljanja sredstava za rad društva.
Kakvu budućnost predviđate sektoru u cjelini? Što će na kraju biti hrvatska brodogradnja?
– Ne želim biti prorok, ali činjenica je da sam predvidio gotovo sve što se trenutno u Uljaniku događa. Sada mi je malo i žao jer da sam to javno rekao možda bi se spriječili gubici, a možda i nešto gore što se tamo dogodilo. Zato ću sada javno reći ono što već dugo vremena uočavam. Određenim grupama cilj je Uljanik pretvoriti u turistički sadržaj. Što se tiče 3. maja, uz povrat sredstava koje je uzeo Uljanik, iako se tamo događalo dosta toga suprotno pravilima EK, od prekomjerne potpore i nenamjenske potrošnje i prelijevanja državnog poticaja, te je rizik i da EK povuče neke drastičnije poteze pa je možda stečaj s preustrojem čišća i stabilnija priča za radnike, državu i sami 3. maj, na kraju će se svakako uz dobrog vlasnika stvoriti nova pozitivna brodograđevna priča. Za Trogir mislim da će se do kraja preorijentirati na turizam i servisni dio.
Dakle, Hrvatska će imati dva ozbiljna proizvodna škvera?
– Da. Brodosplit i 3. maj.
Pročitajte u cijelosti razgovor Tomislava Debeljaka za Slobodnu Dalmaciju 23. lipnja 2018.
Slobodna Dalmacija, tiskano izdanje 23.6.2018.
29.6.2018.
Sa zajedničke sjednice pružena politička potpora Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije za spas i daljni razvoj brodogradilišta 3. maj
U petak poslijepodne, 13. srpnja 2018. za Bruxelles je otišao prijedlog programa restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta (UB), tvrtke-kćeri pulskog Uljanik d.d.-a, i to unatoč otvorenom upozorenju koje je Vladi zbog nelogičnosti, nepridržavanja propisa i de facto friziranih podataka na kojima se temelji program pismeno uputio ministar financija Zdravko Marić.
Slanjem programa unatoč brojnim otvorenim pitanjima Vlada očito kupuje vrijeme i prebacuje Komisiji da kaže zadnju. Međutim, kada bi se i dobilo zeleno svjetlo za Uljanikov program i pomaganjem nekretninskog biznisa pomoglo da se dovrše ugovoreni brodovi u Puli i Rijeci, još uvijek se iz programa malo čuje o samoj budućnosti brodogradnje. Logično je tek da bi, kada bi se zatvorio Uljanikov dug 3. maju to brodogradilište moglo prodati i time mu osigurati nastavak rada. No, što se troškova za državu tiče, u grubo gledajući po ovoj pulskoj računici bi u slučaju stečaja Uljanika država iz proračuna dala 600 milijuna eura, a za realizaciju ovog mega-paketa tek nešto manje, 500 milijuna eura. No, sudeći po svemu, potporu od lokalne politike za ovaj drugi scenarij, nekretninsko-brodograđevni plan, njegovi autori imaju. Potvrdu da za njega kod vlade lobiraju dalo je i dizanje ruku IDS-ovaca u Saboru prošli tjedan kod izglasavanja oporbi spornog zakona o najmu stanova.
Pročitajte u cijelosti članak koji potpisuje Marija Brnić u
Ministar gospodarstva je na pitanje novinara komentirao situaciju u brodogradilištu Uljaniku te medijske napise o njegovu izglednom stečaju:
“Prema mojim informacijama i u komunikaciji s upravom Uljanika, nemam informaciju da se u ovom trenutku insinuira bilo kakav stečajni postupak. Uprava u ovom trenutku traži izvore financiranja da bi isplatila plaću. Mi u Ministarstvu gospodarstva pokušavamo pomoći upravi da do isplate te plaće dođe. Bit ćemo malo pametniji u ponedjeljak“, odgovorio je ministar koji smatra da kašnjenje plaće dan ili dva nije problem.
“Budite svjesni činjenice da gotovo 50 posto ukupnoga vlasništva Uljanika leži na leđima radnika i sami radnici su dionici ovoga procesa. Uprava, radnici, ministarstva financija i gospodarstva u istom smo turbulentnom procesu, pokušavamo iznaći modalitet da brodogradnja u Puli i Rijeci opstane“, rekao je Horvat i dodao da “nema informacije da su se sredstva iz Uljanika pretakala u 3. maj”.
Ministar Horvat zaključio je kako “smo kroz inspekcijski nadzor Ministarstva financija neko činjenično stanje i u 3. maju i u Uljaniku uspjeli staviti na stol. U razgovoru s upravom, ali i svim dionicima ovoga procesa vidjet ćemo kakvi će se koraci poduzimati u nekoliko narednih dana”
Brodotrogir, koji je prije pet godina preuzeo Danko Končar, ima problema s likvidnošću još od početka godine, tvrdi sindikalist jer im se i stimulativni dio plaće umanjio zbog štednje. Proces restrukturiranja trogirskog škvera je završio, ali i dalje muku muče s pronalaskom kapitala. Prema riječima glavnog sindikalista, Brodotrogir nema dovoljno unosnih poslova koji bi donosili prihode, a i projekti koji se planiraju stoje jer im nitko ne želi dati kredit. Tako su planirali graditi kruzer koji bi zaposlio radnike u škveru i unatoč državnom jamstvu od 32 milijuna eura, nitko im ne želi dati kredit.
– Još uvijek tražimo načine i mogućnosti da budemo optimalno društvo. S jedne strane Uprava kaže da ima viška radnika, što je vjerojatno točno, ali s druge strane nama nedostaje kvalitetnog kadra, a najvažnije, nedostaje nam poslova. To je najveći problem. U knjizi narudžbi imamo tri-četiri broda, ali to su mala plovila od 20-30 metara i to neće zaposliti radnike. Situacija nije sjajna, ali kao i mnogo puta dosad optimist sam i vjerujem da ćemo se uspjeti izvući i nastaviti djelatnost koju obavljamo – kaže Belas te dodaje kako mu pozicija koju obnaša ne dopušta da bude pesimist.
Brodotrogir je, kaže sindikalist, prošlu godinu iskazao manju dobit, ali od početka ove godine imaju lošu likvidnost; kasne plaće, ne plaćaju se na vrijeme dobavljači i kooperanti, materijalna prava iz kolektivnog ugovora, poput jubilarnih nagrada za razdoblje do rujna 2017., nisu ispoštovana, stimulativni dio plaće je smanjen, najavljuju se otkazi uz otpremnine ili premještaji u druga brodogradilišta.
“Puni navozi i puna knjiga narudžbi bile su obmane, radilo se u pravilu o loše ugovorenim brodovima, po meni temeljeno na klasičnoj hrvatskoj korupciji, na kojima se samo stvarao gubitak umjesto da su poput nas ugovarali isključivo isplative poslove i ekonomski brinuli o brodogradilištu i njihovim radnicima”, kaže Debeljak.
“Od svega toga još je gore da je ista uprava koja je napravila greške, dakle ista ta hobotnica, nastavila upravljati brodogradilištem, uz objašnjenje zbog “kontinuiteta poslovanja” – valjda kontinuiteta gubitaka – i na kraju izabrala i strateškog partnera koji ne sudjeluje u planu restrukturiranja, već samo čeka da im se odobre sredstva. Država je bila ekspeditivna i veoma dobronamjerna i pomogla im na sve zakonski moguće načine: najprije Milanovićeva vlada s najvećim dijelom garancija koje danas državi dolaze na naplatu, pa trenutna Vlada s 96 milijuna eura iz siječnja ove godine kako bi im dala prostora za izraditi i uskladiti održivi plan restrukturiranja. Samo taj iznos bio je dovoljan za petnaest punih plaća s bonusima za svih 4400 radnika grupe, premda u samom brodogradilištu ni ne radi toliko ljudi. Zbilja treba postaviti pitanje: zar je moguće da i sve ostale tvrtke iz sustava – koje, uostalom djeluju na tržištu – nemaju sredstava za plaće, odnosno gdje je potrošen novac? Samom Uljaniku to je moralo biti dovoljno i za dvije godine”, nastavlja Debeljak.
“Radnika mi je iznimno žao, jer su navučeni na to da postanu vlasnici škvera, a njime uopće nisu upravljali. Najgore je što je uprava iskoristila sve moguće legalne načine državne potpore i došli su u situaciju da država više formalno-pravno ni ne smije pomoći. Tvrtka je očito u velikom problemu kojeg treba što prije riješiti – bilo stečajem s preustrojem, predstečajem ili nečim trećim, samo da se trenutna agonija radnika prekine, jer će brodogradnja na ovaj ili onaj način imati budućnost kao i Brodosplitu, Kraljevici, ili u Poljskoj. No, najbitnije je da se hobotnica koja je dovela Uljanik u ovu situaciju ukloni i da se škver postavi na zdrave noge. Potpuno razumijem želju i volju države da pomogne po tko zna koji put, čak to i podržavam iako se za sanacije troši novac poreznih obveznika, no zbog lošeg upravljanja Uljanikom prostor je trenutno vrlo skučen i opasan po državu zbog sankcioniranja od strane Europske komisije”, smatra vlasnik Brodosplita.
Sam Debeljak svojedobno se javio kao jedan od zainteresiranih za strateškog partnera Uljanika, no odbijen je unatoč ponudi za koju tvrdi da je iznosila 700 milijuna kuna da bi prednost bila dana “partneru koji nije ni imao konkretnu ponudu”. Također, kaže da mu je u tom trenutku onemogućeno dubinsko snimanje situacije u pulskom brodogradilištu.
“Prvenstveno smo razmišljali o spašavanju 3. maja, jedne od najboljih tvrtki koja je 2013. godine bila u boljoj poziciji od Brodosplita za dvije milijarde, a iz koje je u međuvremenu na različite načine prema Puli “iscurilo” preko milijardu kuna. To su dodatni gubici također stvoreni lošim upravljanjem, no za 3. maj se osobno ne brinem i siguran sam da će on pronaći svoje mjesto pod suncem. Za Uljanik ipak zaključujem da je dio lokalne politike odlučio navedeno područje prenamijeniti u druge svrhe'”, zaključuje Debeljak.
Zašto moj tata nije dobio plaću? – FOTO Roberta Dešković/Facebook grupa “Uljanik za bolje sutra”
29.8.2018.
U Brodosplitu nema stajanja, a takvo uspješno hrvatsko brodogradilište u 2018. velika je rijetkost
Baš negdje u doba kad je Uljanik počeo tonuti bratski Brodosplit je dosegnuo svoje dno. Splitski škver našao se u istim problemima kao danas Uljanik ali za razliku od Uljanika splitski škver je našao vlasnika koji zna što hoće i kako hoće.
Vlada je izvijestila kako je na zatvorenome dijelu današnje sjednice dala državna jamstva u korist Hrvatske poštanske banke (HPB) za zamjenu instrumenata osiguranja po plasmanima te banke prema društvu Uljanik d.d. iz 2015. i 2016. godine, čime se omogućuje isplata plaća radnicima Uljanik Grupe.
Time se, kako se doznaje, Uljanik Grupi osiguravaju sredstva da isplati plaće radnicima, ali ne i Upravi Uljanik Grupe.
Tomislav Debeljak, vlasnik Brodosplita, svojedobno je predao ponudu za strateškog partnera u restrukturiranju Uljanik grupe. U Uljaniku su povjerenje odlučili dati Danku Končaru. Danas za Novi list komentira stanje u Uljaniku i 3. maju.
– Nažalost, kao što je to prije bilo u Brodosplitu, u Uljaniku se ta “hobotnica” zadržala do danas i napravila štetu od, koliko se piše u novinama, tri do četiri milijarde kuna.
Jako mi je žao 3. maja! Siguran sam da se može spasiti, što je i bila naša ponuda: da se prvo spasi 3. maj.
Potom bi prema profesionalno izrađenom planu restrukturiranja uslijedio pokušaj izvlačenja 3. maja, u slučaju da država želi pokriti troškove restrukturiranja.
Želja nam je bila napraviti istu pozitivnu priču, kao u Brodosplitu, rekao je Tomislav Debeljak za Novi list.
Razgovor s Tomislavom Debeljakom pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista
8.9.2018.
Redoviti profesor sa zagrebačkog FER-a dr. Zoran Vukić za Morski.hr
o hrvatskoj brodogradnji
Nažalost, ovih dana ponovo se raspravlja o brodogradnji te njezinoj neizvjesnoj sudbini u Hrvatskoj. U medijima se uglavnom piše o odgovornima za nastalu situaciju u Uljaniku i 3. Maju, no rijetko tko ponudi rješenje za trenutnu situaciju. Što bi po Vašem mišljenju trebalo učiniti po tom pitanju?
– Ja sam započeo svoj radni vijek 1972. godine kada sam se zaposlio u Jadranbrodu (združena brodograđevna industrija tadašnje Jugoslavije). Dobro sam se upoznao s tehnologijom gradnje brodova i dosta posjećivao sva brodogradilišta. Problem u brodogradnji je uvijek isti. Trebate imati financijska sredstva da biste nabavili limove, opremu i sve što treba za izgradnju broda. Tek nakon što ga isporučite naručitelju dobit ćete novac.
Italija kao članica EU drži brodogradnju (Italcantieri) većinski u svojim rukama i preko poštanske banke (koja je državna banka) financira izgradnju brodova. Naravno pitanje je kako Italija to može raditi a Hrvatska ne može? Znači li to da nisu sve zemlje u istom položaju ili su se naši kod pregovaranja za ulazak u EU malo prešli. Ako taj problem s brodogradnjom postoji stalno, kako to da ga do sada nitko nije riješio? Zamislite da vam netko dade problem koji treba riješiti i vi ga rješavate 30 godina. Što bi se moglo reći o vama? Mislim da je ovdje sve jasno. Struka se nije slušala. Vapaji sa SORTE (konferencije naših brodograditelja) koji su odlazili na razne adrese, nisu polučili ništa jer nitko nije mario.
– U novije vrijeme pojavio se i problem s Brodarskim institutom koji je također doveden do ruba. O tome se malo priča jer se u ovom slučaju pokazala sva nesposobnost države da skrbi o svojoj imovini. Znanje koje je tamo postojalo raspršilo se a za bilo kakav iskorak u morskim tehnologijama znanje je neophodno. Sveukupno gledano, slika je sumorna i pitanje je kako će se razriješiti svi ti problemi.
Žalosno je da je naša brodogradnja više cijenjena u inozemstvu nego kod nas. Samo brodogradilište „Brodosplit“ izgradilo je do danas 450 brodova. Naša brodogradilišta dobila su različita priznanja za novogradnje. Od 1987. 37 brodova izgrađenih u našim brodogradilištima dobilo je različite nagrade (great ship of the year, distincitive ship of the year, i sl.). Ako se zna da se godišnje u svijetu izgradi između 1500 i 2500 brodova, a da se godišnje podijeli 50-tak nagrada, to pokazuje da su to vrlo prestižne nagrade.
Također treba naglasiti da je za brodove izgrađene u Hrvatskoj oko 97% njih projektirano kod nas, što pokazuje značajnu ekspertizu naših ljudi. Problem koji imamo u Hrvatskoj je da se vrlo sporo rješavaju problemi. Po tome se čini kao da se radi o vrlo velikoj zemlji gdje se sve odvija sporo. Mi smo mala zemlja i kod nas bi se problemi trebali brzo rješavati.
Ako me pitate kako riješiti probleme u našoj brodogradnji, mogu vam reći samo to da oni koji su pokazali svoju nesposobnost u rješavanju problema brodogradnje trebaju otići iz brodogradnje. Struka se mora slušati jer bez nje nema napretka, a politiku treba angažirati da stvori uvjete koji će brodogradnji omogućiti ponovni uzlet. Brod ne mora biti jedini proizvod brodogradilišta, ali mora ostati njen trajni proizvod.
Gosti emisije:
Samir Hadžić – radnik Uljanika
Gianni Rossanda – predsjednik Uprave Uljanika
Davor Huić – Udruga poreznih obveznika „Lipa“
Darko Horvat – ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta (HDZ)
Zlatko Komadina – župan Primorsko-goranske županije (SDP)
Valter Flego – župan Istarske županije (IDS)
“Ukoliko se promijene prostorni planovi – može se ići s Kermas energijom. Ostat će dio brodogradnje. Ukoliko se to ne učini – neće biti brodogradnje, osim ako netko ima drugog strateškog partnera.” – predsjednik Uprave brodogradilišta Uljanik
#BRODOSPLIT “Mi smo dokaz da se može. Ugovorili smo nove brodove i apsolutno, kao greška u sustavu, pokazali smo da brodogradnja može biti pozitivna bez poticaja države.”
Poruka premijera Republike Hrvatske narodu i novim naraštajima :
„Pokušajmo tražiti rješenja za budućnost, kao načelo koje nam je važno, a manje gledati tko je manje ili više kriv za nešto što je bilo prije. To je jedini pristup koji nosi rješenje“, zaključio je predsjednik Vlade.
14.9.2018.
“Ne želimo biti teret države, želimo sami zaraditi novac”
Radnici iz Stožera za obranu Uljanika komentirali su za N1 stanje u brodogradilištu, Danka Končara, i glasine o novom strateškom partneru.
“Mi smo među radnicima puno više nego sindikati, znamo puno više stvari o uvjetima rada, mi smo i sami radnici, jedino nam je bilo važno dati pravovremene informacije radnicima. Želimo što i svi radnici i građani Pule, da brodogradnja opstane, da možemo plaćati, da ne budemo na teret države, da ne budemo socijalni problem, nego da sami zarađujemo novac”, rekao je Franko Belas.
Njegov kolega Deni Širol komentirao je tri opcije za Uljanik: Stečaj, ostanak sadašnje uprave i Danka Končara ili novi strateški partner. Radnicima bi najviše odgovarao strateški partner koji ima iskustva u brodogradnji i nije zainteresiran za nekretninski biznis.
“Treća opcija je najbolja, mi od početka nismo bili zadovoljni s Končarom, može se vidjeti kako funkcioniraju njegove firme. Finska ga tuži za 50 milijuna eura. Brodotrogir ima 900 zaposlenih i neodrživ je, zamislite kako bi bilo s Uljanikom koji ima četiri tisuće ljudi. Dok bi išao državni novac, radnici bi primali plaću, pitanje je što bi bilo nakon toga”, rekao je Širol i apelirao na Vladu da riješi problem Uljanika jer radnicima vrijeme curi.”
– Brodogradnja je generator proizvodnje i ujedno izvoznik domaće industrije, te je kao takva važna za razvoj cjelokupne društvene zajednice.
Brodogradnju ne predstavljaju samo brodogradilišta, već je brodogradnja u RH veliki sustav koji uz brodogradilišta čine i proizvođači opreme, kooperantske tvrtke, projektni uredi, sveučilišta, Brodarski institut, Hrvatski registar brodova te brojna mala i srednja poduzeća koja su na razne posredne i neposredne načine povezana s brodogradnjom. Eventualnim zatvaranjem brodogradilišta, kao okosnice brodograđevne industrije, urušio bi se čitav sustav s dalekosežnim posljedicama.
– U brodogradnji Republike Hrvatske nije niti približno iskorištena mogućnost daljnjeg razvoja kojeg pruža brodogradnja kao okosnica razvoja ostale industrije. Brodogradnja pruža ogroman potencijal za razvoj malih i srednjih poduzeća oko nje kao baze. Vrlo je teško danas s nekim proizvodom izaći na svjetsko tržište, a brod kao jedan od najkompleksnijih proizvoda pruža velike mogućnosti tvrtkama da plasiraju svoj proizvod kao sastavni dio broda.
– Dugoročna održivost velikih brodogradilišta u Hrvatskoj najviše ovisi o upravljanju tim brodograđevnim poduzećima, kao prvom karikom koja stvara ključne preduvjete za pozitivno poslovanje. Druga ključna karika je pravovremeno davanje državnih jamstava prema modelu koji se ne smatra državnom potporom. Treća nezaobilazna karika je aktivno učešće financijskih institucija u financiranju gradnje i/ili eksploatacije broda s konkurentnim naknadama i kamatama.
– Uvjereni smo da je dugoročna suradnja brodograđevne industrije, sveučilišta i znanstvenih instituta na znanstvenim i tehnološkim projektima, kojima će se razviti inovativni potencijal hrvatske brodogradnje, jedini pravi put kojim se garantira njena dugoročna održivost.
Ozbiljnije ulaganje u okviru Makroprojekta brodogradnje 1970.-1975. omogućilo je upuštanje u zahtjevne projekte brodova i razvoj hrvatske brodogradnje. Hrvatska brodogradnja želi i može projektirati i graditi sofisticirane brodove, kao i sve druge pomorske objekte velike dodane vrijednosti koji donose dobit.
Zaključno, pozivamo sve one koji mogu utjecati na stanje u brodogradnji, u prvom redu vlasnike brodogradilišta i Vladu Republike Hrvatske da ulože sve napore kako bi se očuvala ova djelatnost i da pokušaju naći izlaz iz postojeće krizne situacije.
Skupština simpozija SORTA 2018 pri tom nudi stručnu i znanstvenu pomoć pri predlaganju, analizi, izradi i izboru najpovoljnijih rješenja.
1.10.2018.
Talijanski Palumbo preuzeo je riječko brodogradilište Viktor Lenac, stoji u izvješću koje je u ponedjeljak objavljeno na Zagrebačkoj burzi.
Nakon preuzimanja, Palumbo čije je sjedište u Napulju, u posjedu je 60 posto dionica Viktora Lenca. S time da je 22 posto temeljnog kapitala sada u vlasništvu malteške tvrtke P&L Shiprepaira Holding Limited koja je udružila snage s Palumbom u preuzimanju riječkog brodogradilišta. – prenosi LIDER
19.10.2018.
Radnici 3. maja uputili su javnosti otvoreno pismo o stanju u svom brodogradilištu.
S obzirom da su uprave društava ULJANIK Grupe uspjele u manje od pet godina baciti na koljena brodogradilišta u Rijeci i Puli koja su više od sto godina ponosno stvarale generacije radnika, mi, ponosni radnici čije je ugroženo pravo na rad, opstanak radnih mjesta i budućnost brodogradilišta, želimo još jednom javno izreći stav svih zaposlenika u riječkom brodogradilištu:
Brodogradilište je u ovom trenutku potrošeno i iscrpljeno, a naročito posljednjih mjeseci: otkazi ugovora o gradnji brodova, praktički zaustavljena proizvodnja, veliki odljev kadrova… Ovakva situacija izrazito troši posljednji entuzijazam i optimizam kod radnika.
Sada su očigledne pogreške u poslovnoj politici ULJANIK-a prema 3.MAJ-u, čija su posljedica trenutni problemi, a što je i potaknulo reakcije iz Brodogradilišta i samoorganiziranje radnika, te izazvalo definitivno nepovjerenje prema postojećoj Upravi.
Radnici prepoznaju podršku Vlade RH prema brodogradnji posljednjih godina, te u sklopu nje i prema 3.MAJ-u. Isto tako prepoznata je i podrška lokalne uprave i samouprave u Rijeci za rješavanje postojećih problema.
U proteklim godinama, iako planirani, izostali su ozbiljni zahvati i rezultati na poboljšanju organizacije, efikasnosti i uvjeta rada, što je u nadležnosti Uprave, a ne radnika. U Brodogradilištu su postojali i još uvijek postoje prijedlozi za poboljšanja u svim procesima gradnje broda koje na žalost Uprava nije prihvaćala.
Smatramo da je u okviru smjernica Vlade RH, bez obzira na daljnji model rješavanja problema u 3.MAJ-u, presudno održati kadrovski, tehnički, tehnološki i proizvodni potencijal Brodogradilišta, te zaista krenuti u stvarno poslovno i organizacijsko preoblikovanje temeljeno na struci, suvremenim poslovnim rješenjima i alatima koji se koriste u svijetu.
Još uvijek postoji kritična masa, imamo tradiciju, znanje, kapacitete i tržište, te brodovlasnike koji žele završiti započete i graditi nove brodove u 3.MAJ-u. Osim brodova, tržište traži i proizvode iz srodnih djelatnosti koje Brodogradilište može proizvoditi. Naša radna snaga svih profila prepoznata je u svijetu, ako su uspješni u drugim zemljama, nema razloga da to ne budu i u Hrvatskoj.
Kako u Brodogradilištu, tako i u okruženju, imamo marljive i odane radnike, inženjere i druge stručnjake, imamo doktore znanosti, objavljene brojne znanstvne i stručne radove i podršku znanosti. Većina tvrtki iz okruženja je na ovaj ili onaj način potekla, bila je ili je još uvijek vezana uz brodogradnju.
U Brodogradilištu smo bili i jesmo spremni za promjene i poboljšanja u svim segmentima rada, svjesni da se mi moramo prilagoditi svijetu, jer se svijet neće prilagođavati nama. Smatramo da takvi zahvati trebaju biti kontrolirani i vođeni u skladu s odlukama resornih tijela na razini RH.
U cilju očuvanja brodogradnje na riječkim navozima predlažemo:
1. Zadržati cjelovitu brodograđevnu djelatnost u Rijeci.
2. Imenovati stručnu i kompetentnu Upravu koja će zastupati interese 3.MAJ-a.
3. Ponovno ugovoriti s brodovlasnicima završetak gradnje otkazanih brodova.
4. Provesti organizirano, vođeno, kontrolirano i pošteno izdvajanje 3.MAJ Brodogradilišta iz ULJANIK Grupe i vraćanje svih stručnih službi natrag u Brodogradilište, te uključiti potencijale tvornice motora na lokaciji 3.MAJ-a i pridružiti ih Brodogradilištu.
Radnici 3.MAJ-a ne žele biti teret poreznih obveznika, već žele raditi i za taj posao biti adekvatno plaćeni, i da brodogradnja daje pripadajući doprinos državi i društvu. 3.MAJ trenutno nema sudbinu u svojim rukama, ali ne svojom krivnjom.
Zaposlenici svih društava ULJANIK Grupe koji rade u Rijeci, Trećemajci, otvoreni su kao i do sada za suradnju i razgovore s Vladom RH, resornim ministarstvima, lokalnom samoupravom, potencijalnim investitorima, brodarima, poslovnim partnerima, znanstvnim ustanovama i svima drugima.
Brodogradnja je pokretač razvoja gospodarstva.
Potrebne su nam brze odluke!
Preostali Trećemajci
20.10.2018.
Posebna katastrofa slučaja Uljanik leži u tome što Republika Hrvatska čak i ima posebnu državnu firmu Jadranbrod koja joj služi da stručno prati stanje u brodogradilištima, kao i stanje partnerstva države s onim što zovemo održivom brodogradnjom. Posebno perverzno s tom državnom firmom za praćenje brodogradnje jest to što je davala bolje ocjene onima u brodogradnji koji očigledno nisu išli u smjeru održivosti nego su štancali ogromne tonaže i još enormnije gubitke, dok su oni koji su kontrolirali odnos prihoda i rashoda, poput Brodosplita, bili sistematski omalovažavani.
Ako ne uzmete zdravo za gotovo tezu da je proaktivnost države na ovim prostorima češće pogubna nego korisna, možete se samo čuditi kako je moguće da su u Vladi pustili da nebuloze u Uljaniku, suportirane nesuvislim izvještavanjem Jadranbroda, odu tako daleko prema financijskoj provaliji.
I naravno, sad kad je ludilo na vrhuncu, i dalje nigdje nema odgovornosti. Pravi cirkus. Po svojoj direktorskoj neodgovornosti, sada već notorni Gianni Rossanda, financijaš koji je na svakom brodu u prosjeku uspio izgubiti stotinjak milijuna kuna, proziva aktualnog ministra gospodarstva zbog neznanja (poručio mu je javno da “nema pojma” o brodogradnji), a od tog istog ministra besramno žica novac poreznih obveznika. Tko je tu lud? – pita se Gojko Drljača u “Izdvojenom mišljenju” tiskanog izdanja Jutarnjeg lista.
U državama sa zdravom ekonomskom ulogom države nekakav Rossanda davno bi odletio, a pozivalo bi ga se u sobe državne uprave daleko od očiju javnosti samo zbog potreba knjigovodstvene i financijske forenzike. I to da bi se vidjelo kako je uopće moguće proizvesti takav fantastičan gubitak, te ima li tu kojim “čudom” kakve kaznene odgovornosti, a ne da bi bilo što predlagao. No, u Lijepoj našoj Rossanda dijeli javne lekcije ministrima koji bi trebali počistiti sve u lancu – od Uljanika preko Jadranbroda sve do svojeg ministarstva, sve one koji su sudjelovali u bušenju epske rupe duga duboke šest milijardi, koji će u konačnici morati zatrpati porezni obveznici. No, to ne čine, nego puštaju da im vrlo sumnjivi financijaš poručuje da su neznalice.
Činjenicu da je Rossanda, direktor koji je proizveo nevjerojatne gubitke, pisao program restrukturiranja Uljanika u kojem bi država trebala participirati s najmanje 350 milijuna eura poreznih obveznika zaista je nestvarna. Kao i cijeli niz ključnih dijelova tog programa restrukturiranja.
Piše: Gojko Drljača u “Izdvojenom mišljenju” tiskanog izdanja Jutarnjeg lista, 20. listopada 2018. godine
Uprava Uljanika će u Nadzorni odbor imenovati Samira Hadžića i Ranka Svečarovskog koji su bili kandidirani na skupštini 16. listopada ove godine, priopćeno je u ponedjeljak iz Uljanika.
31.10.2018.
Uljanik dobio novu Upravu
Nadzorni odbor Uljanika izabrao je tri nova člana Uprave. Za predsjednika je imenovan Emil Bulić, dosadašnji direktor Odjela prodaje, a za članove Bojan Blagonić i Milki Mihovilović stoji u priopćenju Uljanika objavljenom na Zagrebačkoj burzi.
U srijedu je dosadašnji član Uprave Uljanik grupe Denis Rabar dostavio Nadzornom odboru ostavku, samo dan nakon ostavke predsjednika Uprave Giannia Rossande. Prije toga, Trgovački sud u Pazinu u ponedjeljak je imenovao dva člana Nadzornog odbora Uljanika – Samira Hadžića i Ranka Svećarovskog, dok je treći Marko Kapuralin izabran na skupštini Uljanik grupe, pa to tijelo ima tri člana te može donositi odluke, među kojima i odluku o vodstvu kompanije, piše HRT.
31.10.2018.
Brodosplit bi ušao u 3. maj zajedno s Fincantierijem
“Mi smo se samo odazvali pozivu hrvatske Vlade upućenome svim većim brodogradilištima u okruženju da iskažu eventualni interes za Uljanik i 3.maj. Pismo namjere poslali smo zajedno s Fincantierijem jer smo poslovni partneri, imamo vrlo detaljna saznanja jedni o drugima i međusobno smo se prepoznali kao dvije kompanije koje mogu ući u zajedničke poslove.” – rekao je Darko Pappo, član Uprave DIV grupe u čijem je vlasništvu Brodosplit.
“Država i Uprava Uljanik grupe upravljaju krizom u Uljaniku i 3.maju te jedini imaju potpuna saznanja o tome kakva je stvarna situacija, što se može poduzeti i u kojim rokovima te kakve su opcije izlaska iz postojećeg stanja. Prema tome, Brodosplit, u čije ime mogu govoriti, ne može u ovoj fazi iskazanog interesa govoriti kada bi se i kako uključili u postupak razrješenja krize u Uljanik grupi jer ne upravljamo tim postupkom i s njim povezanim procesima.” – poručio je član Uprave DIV-a, podsjećajući da je i dalje u restrukturiranje Uljanik grupe uključena Kermas Energija Danka Končara koju je Uljanik grupa svojedobno odabrala za strateškog partnera.
20.11.2018.
Predsjedniku Uprave Brodosplita i DIV grupe, Tomislavu Debeljaku Uprava Uljanika pokušala zabraniti ulazak u 3. maj, gdje je jutros stigao na poziv štrajkaškog odbora riječkog brodogradilišta
“To je način na koji Uljanik pregovara i kako rade na planovima za 3. maj. Što žele od 3. maja pokazali su danas s tim što su probali zabraniti ulazak gospodinu koji je došao s dobrim namjerama. To znači da oni ne žele spasiti ovo brodogradilište, to je svima jasno u ovoj državi.” – izjavio je novinarima predsjednik štrajkaškog odbora 3. maja, Veljko Todorović.
“Utvrdili smo da brodogradnja može biti pozitivna, vidimo to na primjeru Brodosplita. Postoji legalna mogućnost kako dug Uljanika vratiti 3. maju da bi 3. maj bio pozitivan i da bi se spasio, a što ne ovisi o restrukturiranju Uljanika. Napravili smo neke sheme kako je možda moguće vratiti novac. Nadam se da će s našim savjetima 3. maj biti uspješna firma i da ćemo pomoći spasiti brodogradilište. Zainteresirani smo za opstanak brodogradnje u Hrvatskoj, da to ne bude samo Brodosplit, jer onda ne bi bila strateška. Bili bismo jako zadovoljni da neka druga velika grupacija uđe i u 3. maj i u Uljanik i da bude zdrava priča kao u Brodosplitu.” – naglasio je Tomislav Debeljak nakon sastanka s predstavnicima radnika brodogradilišta 3. maj.
Prvi put otkad je štrajkaški odbor odlučio direktoru 3. maja Maksimilianu Percanu zabraniti ulazak u poduzeće, 20. studenog 2018. godine njihova se odluka prvi put i testirala u praksi.
Percan se konačno pojavio, no na porti ga je dočekalo 400-njak radnika i nisu mu dopustili prolaz u zgradu u kojoj se s izaslanikom Gospodarskog socijalnog vijeća održavao novi proces mirenja zbog neisplate plaća. No, radnici 3. maja pokušavaju i zapravo preuzimaju kontrolu nad događanjima oko opstanka riječkog brodogradilišta. Sindikalac Juraj Šoljić otkriva kako razgovori s vlasnikom Brodosplita Tomislavom Debeljakom koji je zainteresiran da zajedno s talijanskim Fincantierijem preuzme 3. maj, nisu i jedina aktivnost koju radnici vode na spašavanju radnih mjesta.
“Pripremamo koncept završetka ugovorenih brodova i idući tjedan planiramo ga predati Ministarstvu financija”, otkriva Šoljić, posebno napominjući da njihov koncept ne dira pitanje vlasništva, nego realizaciju poslova koji su trenutno zamrli. U uvjetima kada se direktor, kako kaže, četiri tjedna ne pojavljuje u brodogradilištu, a i prije toga nije poduzimao ništa da očuva proizvodnju, radnicima ne ostaje ništa nego da sami traže rješenje.
Razgovarali su, kaže, sa svim naručiteljima brodova, koji su zainteresirani za dovršetak započetih gradnji, pa čak i odrađivanje gradnji iz Uljanika u 3. maju. Suglasnost su dobili i od brojnih kooperanata koji žele suradnju bude li model prihvaćen. “Zato ćemo Ministarstvu financija predložiti da se s nama uključi i pomogne da se s naručiteljima dogovore nastavci poslova i njihovo financiranje, što bi državi smanjilo gubitke zbog nedovršenih gradnji”, kaže Šoljić.
Time, tvrdi, ne ulaze u pitanje vlasništva, niti im je namjera uključivati se u pregovore oko prodaje 3. maja. Pravno je, kaže, njihovo postupanje čisto jer nastupaju u uvjetima menadžerskog bezvlašća i samo sa socijalnog aspekta brige za 1376 zaposlenika. “Na žalost, vlasniku, Uljaniku i njegovoj upravi je stanje u 3. maju izvan fokusa, ali mi ne možemo sjediti i čekati 23. prosinca kada će se nad 3. majem pokrenuti prisilni stečaj”, veli Šoljić, ne krijući ogorčenost radnika zbog reakcije Uljanikove uprave na njihovu inicijativu.
“Mi nismo tajili da smo pozvali Brodosplit i Fincantieri da čujemo kakav je njihov interes, kakve bi poslove osigurali i koliko bi radnika zadržali ako bi postigli dogovor s vlasnikom i državom oko ulaska u 3. maj. Mi smo pozvali i sve ostale potencijalne ulagače da dođu k nama kao socijalnom partneru na razgovor, a Upravu Uljanika dva dana ranije smo i službeno izvijestili o dolasku Debeljaka.
“Na žalost Uprava Uljanika ponaša se kao da je u Sjevernoj Koreji i ne smatra dopustivim da se u tvrtki za koju ne mare omogući demokratski standard da radnici brinu za socijalnu sigurnost”, kaže Šoljić. Za angažman, dodaje, radnici 3. maja imaju potporu svih glavnih političkih opcija u Primorsko-goranskoj županiji. – piše Marija Brnić za Poslovni dnevnik
04.12.2018.
Končara ne zanima brodogradnja, članovi štrajkaškog odbora napustili sastanak
Izabrani strateški partner Uljanika Danko Končar rekao je u ponedjeljak navečer nakon posjeta Uljanika i sastanka s Upravom i sindikatima da su usuglasili plan restrukturiranja i da nijedan oblik financijske intervencije njegove grupacije nije moguć sve dok Vlada i Europska komisija ne odobre taj plan.
Na sastanku na kojem su u pulskom Uljaniku bili i predstavnici Uprave i Nadzornog odbora, predstavnici štrajkaškog odbora tražili su od Končara da se izjasni želi li i dalje njegova Kermas energija biti strateški partner Uljanika u restrukturiranju. Tražili su da, ako želi, i financijski pomogne u najtežim trenucima kroz koje prolazi brodogradilište odnosno pomogne u osiguravanju novca koji bi omogućio isplatu punih plaća radnicima za rujan i listopad.
“Konkretno, pitao sam Končara imamo li strateškog partnera ili ga nemamo. Na to je on odgovorio da ukoliko mislimo na strateškog partnera koji će nam pomoći savjetima, da takvog strateškog partnera imamo, no ukoliko mislimo na onog strateškog partnera koji treba dati novac, da takvog strateškog partnera nemamo,” kazao je Cerovac. U tom su se trenutku predstavnici sindikata digli i napustili sastanak jer su “smatrali da nemaju više o čemu razgovarati”.
Nakon što su članovi štrajkaškog odbora napustili sastanak, započeo je drugi sastanak sa sindikatima riječkog 3. maja.
Radnici Uljanika su od ponedjeljka ponovno u štrajku. Nisu izašli na ulice već su štrajkali u krugu brodogradilišta.
U igri za Uljanik, a blokirali mu brodogradnju u Trogiru
Da ministar gospodarstva Darko Horvat u Danku Končaru ne vidi dovoljno financijske snage da može pratiti skup postupak restrukturiranja pulskog Uljanika jasno je dao do znanja i uoči još jednog sastanka kojeg je Uprava tog škvera na čelu s Emilom Bulićem jučer vodila u Puli sa svojim odabranim strateškim partnerom Končarom. Horvat kaže da Vlada i razgovara s drugim potencijalnim ulagačima kako bi imala rezervnu opciju, a do koje će, kako ministar ocjenjuje, vrlo brzo doći.
Na listi srama
Horvatovo nepovjerenje prema Končaru jačaju i podaci iz njegovog brodogradilišta u Trogiru, koji je odnedavno na listi poreznih dužnika, točnije Brodotrogir s dugom od 5,3 milijuna kuna, a od 26. studenoga blokirane račune ima Hrvatska brodogradnja Trogir. Uključeni u rješavanje krize pulskog škvera iznenađeni su ovim podacima, koje si netko tko figurira kao ozbiljan ulagač u ovom presudnom trenutku nikako ne bi smio dozvoliti.
Nervoza na vrhuncu
S ulaskom slučaja Uljanik u zadnju fazu u kojoj se mora prelomiti konačna odluka oko odabira Končara, raste i nervoza oko toga tko je što poduzeo ili propustio poduzeti. Tako je, uz polemiku koju su vodili saborski zastupnici iz svih političkih opcija, i ministar Horvat jučer uzvratio prozivkama Uljanikovog sindikalca Borisa Cerovca zbog prozivki za nezadovoljstvo sadržajem zadnjeg sastanka s upravom Uljanika u njegovom Ministarstvu, jer je završilo bez rješenja oko programa i mogućnosti isplate plaća zbog čega je jučer ponovno aktiviran generalni štrajk.
“To što je država napravila za Uljanik i njegove radnike na rubu je nacionalnog i zakonodavstva Europske unije”, kaže Horvat otkrivajući i da je zbog toga Hrvatska već dobila i nekoliko packi. – piše Marija Brnić
Riječkom 3. maju idući tjedan Fina će, ne dogodili se čudo, automatizmom pokrenuti otvaranje stečaja što nalaže zakon u slučaju 120 dana neprekinute blokade računa.
Tiskano izdanje Poslovnog dnevnika, 18.12.2018.
Javno lokalno privatno europska hobotnica naposljetku mora pasti
Još je u ožujku postojala ponuda za spas cijele situacije. Naime, Brodosplit je ponudio kupiti 3. maj, otkupiti 25 posto minus jednu dionicu Viktora Lenca i, prema natječaju Uprave o dokapitalizaciji, ponudio je likvidna sredstva Uljanik grupi. Rossanda je tada potpisao odgovor, koji se nalazi među priopćenjima Zagrebačke burze, kako grupa odbija ponudu zato što bi tada morala vratiti unutargrupne pozajmnice 3. maju, čime je riječki škver osudila na propast ili na zalog za svoju javno-privatno-europsku prljavu rabotu.
Prljave rabote tu ne staju. Prije nekoliko je dana Glas Istre objavio kako je uprava Uljanik grupe prijavila DIV grupu (vlasnika Brodosplita) regulatoru zbog miješanja u poslovanje grupe. Naime, nakon interesa koalicije Fincantierija i DIV-a za riječko brodogradilište, Tomislav je Debeljak održao sastanak s radnicima riječkog škvera. Taj je sastanak Uprava grupe pokušala zabraniti (!!). Sastanak se održao. Uprava Uljanik grupe u Glasu Istre tvrdi kako je postojala komunikacija elektroničkom poštom između sindikata i DIV grupe. Izvidima je Uprava grupe ušla u posjed te komunikacije.
Iz krugova bliskih sindikatu 3. maja kažu kako oni nisu dostavili komunikaciju Upravi, pa se postavlja pitanje, ako je to točno, koliko je kaznenih djela Uprava grupe počinila „izvidima“?
S druge strane, krugovi bliski DIV grupi kažu kako su u komunikaciji dostavili plan proizvodnje i financijske konsolidacije koji su planirali ponuditi u ožujku. Ovdje čak ne treba postavljati pitanje. Ukoliko je to točno, posve je jasno kako je Uprava grupe na tragu kontinuiteta iz ožujka, tj na tragu žrtvovanja 3. maja radi svojih interesa u Puli. Zanimljivo, Obersnel i Komadina ne daju izjave….
Umjesto konkluzije valja postaviti pitanje je li konačno sazrelo vrijeme da se iz procesa uklone najveće prepreke spašavanja onoga što se u hrvatskoj brodogradnji spasiti dade, ali i prepreke konačne tranzicije iz ortačke u tržišnu ekonomiju?
Ministarstvo gospodarstva pozvat će na sastanak Upravu Uljanika d.d. u petak, 28. prosinca, a ako čelni ljudi Uljanik grupe ne pristanu na ulazak mogućih strateških partnera u tvrtku, osim Kermas energije Danka Končara, kako bi mogli napraviti dubinsko snimanje tvrtke, Ministarstvo će pustiti Brodogradilište 3. maj da ode u stečaj.
A to bi značio da naknadno u stečaj idu i Uljanik Brodogradilište, Uljanik d.d. i cijela Uljanik grupa. To je neslužbeno potvrđeno u Ministarstvu gospodarstva. – prenosi Jutarnji List
Tijekom petka na riječki je Trgovački sud iz Fine stigao prijedlog za pokretanje stečaja 3. maja, a predmet je dodijeljen stečajnoj sutkinji Liljani Ugrin. To nikako ne znači kraj brodogradnje u Rijeci, već je Fina ispunila zakonsku obvezu po kojoj mora zatražiti pokretanje postupka nakon 120 dana neprekidne blokade računa kompanije. Da je riječ o formalnosti, a ne definitivnom kraju, pokazuje i činjenica da potencijalni investitori istovremeno proučavaju financijsko stanje Uljanik Grupe, pod čijom ingerencijom posluju Uljanik i 3. maj.
Zasad je poznato da su dva potencijalna strateška partnera ušla u takozvani ‘data room’ Uljanika, što je svojevrsni iskaz zainteresiranosti za preuzimanje dva sjevernojadranska škvera.
Uspješno restrukturiran Brodosplit
Resorni ministar Darko Horvat već je izvijestio da je pozvao pet ulagača u Uljanik, a kako se može saznati, prvi su se odazvali talijanski Fincantieri i DIV. Večernji list već je pisao o interesu ova dva brodograditelja za preuzimanjem oba škvera, a iz te dvije kompanije koje u partnerskom odnosu žele realizirati ovu transakciju ne kriju da za oba brodogradilišta mogu osigurati dovoljno posla. Kao zainteresirane spominje se i nizozemski Damen u partnerstvu s IHC-om te ukrajinska grupacija Smart Holding poduzetnika Vadima Novinskog, koji je održao sastanak i s premijerom Andrejem Plenkovićem. Pozvani su i ulagači iz Australije i Njemačke, a spominje se da bi se u ‘data roomu’ mogli naći i predstavnici kineskog državnog brodograditelja CSIC Shipbuilding Corporation, s kojima je pak premijer Plenković razgovarao prije nekoliko mjeseci. Ulagači mogu pristupiti dubinskom snimanju kompanije do 18. siječnja. Damen je prije nekoliko mjeseci završio preuzimanje rumunjskog brodogradilišta Mangalija. Većinski udio u tom je brodogradilištu u kojem je zaposleno 2500 radnika Nizozemci su platili oko 60 milijuna eura. Upravo zbog te transakcije upitno je hoće li Damen tako brzo posegnuti za još jednim preuzimanjem. S druge strane Smart Holding je u posljednje dvije godine pretrpio stečaj dva brodogradilišta iz svoje grupe, ali je Novinski neslužbeno potvrdio svoj interes za Uljanikove škverove.
Zato se stvara dojam da su najozbiljniji potencijalni strateški partneri upravo Fincantieri i DIV, dvojac koji ima financijski potencijal, ali i znanje kako nastaviti brodogradnju u Rijeci i Puli. Vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak u Večernjem listu je nedavno istaknuo kako će mu za realizaciju ugovorenih brodova u idućoj godini biti potrebno oko 2500 novih zaposlenika, a talijanski Fincantieri “snima” 3. maj već nekoliko godina. Nastupaju partnerski u omjeru od 70 posto ulaganja Talijana i 30 posto ulaganja DIV-a.Plan restrukturiranja koji bi ponudili bio bi vrlo sličan onome na temelju kojeg je uspješno restrukturiran Brodosplit i koji je Europska komisija prihvatila pa je izgledno da bi takav plan u Bruxellesu prošao “bez problema”. Oba brodograditelja mogu osigurati posao za škverane i nastavak industrije.
Fincantieri ima 19 tisuća zaposlenih u dvadeset brodogradilišta i ostvaruje godišnji promet veći od četiri milijarde eura, a Brodosplit je pod paskom Debeljaka jedino uspješno restrukturirano hrvatsko brodogradilište. U Uljanik Grupi kao važan resurs prije svega vide kvalitetne radnike, kojih još uvijek ima iako je kriza u kompaniji rezultirala odlaskom više od 1000 zaposlenika pri čemu su uglavnom škverove napustili proizvodni radnici. To bi se moglo pokazati kao problem za nove vlasnike.
Do stečaja još dva mjeseca
Brz izbor strateškog partnera ključan je za spas Uljanik Grupe jer valja spriječiti daljnji odljev radnika, a i nužne su investicije na razini pola milijarde kuna kako bi se modernizirala proizvodnja u poprilično zapuštenim brodogradilištima. Država će već u ovoj godini podmiriti više od dvije milijarde kuna Uljanikovih dugova, a ako se ne pronađe strateški partner, prijeti joj još 2,5 milijarde kuna obveza nastalih po državnim jamstvima te niz gubitaka koji bi proizašli slomom brodogradnje od gubitka radnih mjesta, zbrinjavanja radnika do propasti Uljanikovih dobavljača. Pronalazak strateškog partnera značio bi i da će novi vlasnici na sebe preuzeti saniranje dijela obveza, ali i da će se zadržati glavnina radnih mjesta. Za to ima vremena i prije pokretanja stečaja jer u tehničkom smislu stečaj neće nastupiti još dva mjeseca. Naime, stečajna sutkinja u ponedjeljak će otvoriti prethodni stečajni postupak, a u roku od 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečaja bit će zakazano ročište za raspravu o pretpostavkama za otvaranje stečaja.
Radnici Brodotrogira štrajkaju za spas brodogradilišta
Tiskano izdanje Slobodne Dalmacije 13.1.2019.
25.01.2019.
“Možemo potvrditi da je Brodosplit u partnerstvu s grupacijom Fincantieri danas predao ponudu za restrukturiranje Uljanik grupe. O pojedinostima same ponude u ovom trenutku ne možemo govoriti prije nego je pregleda Uprava Uljanik grupe.” – potvrdili su za Lider iz DIV grupe Tomislava Debeljaka.
29.01.2019.
Treba u sebi imati određenu dozu mazohizma za praćenje vijesti iz Uljanika, koje se događaju na dnevnoj bazi i pritom predstavljaju kao nešto sasvim normalno. Tako je i jučer bio samo još jedan dan u uredu, dan kad je isparila još jedna milijarda kuna. Usput, i Fina je podnijela zahtjev za stečaj Uljanik brodogradilišta. A to što nitko za apsolutno ništa nije odgovarao, iako je, eto, nestalo već više od 3,5 milijardi kuna iz državnog proračuna?
E, to je najveća ludost od svih. Dogodila se u međuvremenu i isplata punih plaća menadžerima i minimalca većini radnika. DORH i Uskok se valjda barem »zabavljaju« čitajući ove vijesti. Rade li nešto drugo, istražuju li ikoga u Uljaniku, »transparentno« ne znamo, ali znamo da nikoga još nisu uhapsili. – piše Darko Pajić za Novi list.
30.01.2019.
U Trstu održan radni sastanak Uprave Brodosplita i Fincantierija
Tomislav Debeljak i Zoran Kunkera iz Uprave Brodosplita razgovarali su u Trstu s Giuseppeom Bonom i Andreaom Vierom iz Uprave Fincantierija o planovima za nastavak dosadašnje uspješne suradnje te o prvim neophodnim potezima u sklopu restrukturiranja Uljanik Grupe ako ponuda Brodosplita i Fincantierija bude izabrana kao najprihvatljivija.
05.02.2019.
Kako je riječko brodogradilište 3. maj dovedeno do ruba stečaja otkriva izvješće stečajnog upravitelja
Tiskano izdanje Novog lista, 5.2.2019.
07.02.2019.
Brodosplit je odabran za strateškog partnera, priopćili su danas iz Uljanika
S izabranim strateškim partnerom pristupit će se zaključenju ugovora o uređenju međusobnih prava i obveza, s naglaskom na obvezu strateškog partnera da, uz suradnju Uljanika, izradi prihvatljiv i provediv program restrukturiranja Uljanika i Uljanik brodogradilišta.
Izabranom strateškom partneru omogućit će se ulazak u vlasničku strukturu ULJANIK-a d.d., dokapitalizacijom, sukladno odlukama Glavne skupštine, navodi se u objavi sa Zagrebačke burze.
Na pitanje je li zadovoljan izborom strateškog partnera,ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao je kako bi u ovom trenutku isključio subjektivnost iz ocjene te je poručio da su relevantan prilog ponudi financijska izvješća koja govore o statusu tih društava za 2016. i 2017. koja ukazuju na dobro poslovanje, što pruža nadu da bi se takvo poslovanje moglo upotrijebiti za sanaciju velikih minusa na poslovnim računima i 3. maja i Uljanika.
“Bude li prilike da se u tom strateškom partnerstvu obistini naša želja, a to je da dobijemo jasne verifikatore da, uz dobru želju strateškog partnera uđe u fazu restrukturiranja, on dokaže i da je financijski sposoban za to, mislim da postoje dobre perspektive”, izjavio je ministar Horvat novinarima u Banskim dvorima.
08.02.2019.
“Kada bi se svi ponašali tako odgovorno prema Hrvatskoj onda bi svima bilo puno bolje. Ne bi si nikad oprostili da nismo ponudili nešto što je rješenje i dobro za spas brodogradnje koja je jedina velika strateška industijska grana koja je preživjela.
U zadnje tri godine u Brodosplitu imamo pozitivne rezultate bez državnih potpora i dokazali smo da možemo pozitivno raditi. Isto to možemo preliti na Rijeku i Pulu. Ne bi bili odgovorni građani Hrvatske da nismo ponudili.” – Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita i DIV grupe
Predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva financija, Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera Brodosplita održali su sastanak s predstavnicima Europske komisije, kako bi se utvrdila mogućnost iznalaženja rješenja za deblokadu računa brodogradilišta u Rijeci i u Puli, te za isplatu zaostalih triju plaća radnicima, što bi sveukupno iziskivalo dodatnu investiciju od 300 milijuna kuna.
Kako je u izjavama za medije pojasnio ministar Horvat, Europska komisija u ovom trenutku ne daje izričitu zabranu da se pronađe model međufinanciranja koji bi prethodio donošenju programa restrukturiranja. No, upozorava kako Komisija i dalje inzistira na tome da omjer financiranja države i Uljanik Grupe, zajedno sa strateškim partnerom, bude 50:50 te da ono bude uključeno u ukupni volumen programa restrukturiranja kada se on usvoji.
„Ovo je prilika da se sa sveukupno 600 milijuna kuna vrati u život i riječki i pulski škver. Time bi se pokrili troškovi deblokade računa oba brodogradilišta, isplatile zaostale plaće radnicima i dovršili brodovi nad kojima državi u ovom trenutku vise jamstva od 1,86 milijardi kuna“, naglasio je ministar Horvat. Dodao je kako bi ovakav model državi bio prihvatljiv ukoliko sada i odabrani strateški partner pokaže iskrenu volju i financijsku sposobnost da je prati u 50-postotnom omjeru.
„Svako umanjenje štete po državni proračun Europska komisija smatrat će pozitivnim naporom države i mi ćemo s naše strane učiniti sve što bude moguće, kao što smo to činili i do sada. Na strateškom partneru je prilika i odgovornost da pokaže dobru volju te da zajedno stvorimo uvjete za budućnost brodogradnje“, zaključio je ministar.
“Ne tražimo ni kune za obnovu Uljanika, ali stare gubitke nećemo plaćati”
Spremi smo financijski ući u spašavanje Uljanika i 3. maja: sudjelovati u isplati zaostalih plaća i pokrenuti potrebne poslove i prije nego li bude gotov program restrukturiranja, ali se prethodno moraju ispuniti određene pretpostavke koje smo naveli u našoj ponudi.
Znamo otprilike i koliko novca je za to potrebno kratkoročno, ali i drugi partneri u ovom procesu moraju pokazati svoju spremnost također. I pokazati dobru volju kao što je mi pokazujemo.
I uz najbolje želje i veliku volju koju imamo, iskustvo koje smo stekli u restrukturiranju Brodosplita navodi nas da se moramo ponašati vrlo odgovorno prema Brodosplitu, svim zaposlenicima, a na kraju i prema svojoj obitelji.
Izdvojeno iz tiskanog izdanja Jutarnjeg lista, 9. veljače 2019.
26.02.2019.
Nakon što je ministar gospodarstva rekao da do kraja tjedna čekaju Brodosplitova jamstva da mogu financijski pratiti restrukturiranje Uljanik grupe,.iz splitskog škvera su medijima poslali izjavu u kojoj ističu da se odgovori na sva pitanja nalaze u ponudi Brodosplita koja je i prihvaćena zato što sadrži potrebne garancije za sve ponuđeno.
“Osim onoga što smo ponudili, izrazili smo spremnost da uz odgovarajuće kolaterale, u prijelaznom razdoblju do odobrenja programa restrukturiranja, osiguramo dio sredstava potrebnih za dovršetak gradnje nedovršenih brodova, čime bi rasteretili dio državne obaveze.
I ne samo to, mi smo u Bruxelesu našim profesionalnim pristupom otvorili sva vrata pozitivnom restrukturiranju i isplati neisplaćenih radničkih plaća. Sve to dobrovoljno, volonterski, samo kako bi pomogli radnicima, hrvatskoj brodogradnji i državi.
Naša ponuda, u kojoj se nalaze svi ti odgovori još je uvijek na snazi, iako je njen rok valjanosti pri kraju – a kao što smo u njoj i naveli, nakon što ostali dionici odrade ono što je neophodno, mi smo spremni istog trenutka pokrenuti i napraviti sve ono što smo ponudili.”
27.02.2019.
Upitan je li donesena odluka o Uljaniku, premijer Andrej Plenković danas je odgovorio novinarima da se vode ozbiljni razgovori između Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija, i napomenuo da su prošlog tjedna održane konzultacije s Europskom komisijom.
“Donijet ćemo odluku koja će biti racionalna, odgovorna prema brodogradnji, prema zaposlenicima, odgovorna prema tradiciji koju Hrvatska ima u industrijskom pogledu prema brodogradnji, ali odgovorna i prema poreznim obveznicima i u skladu s onim što je realno, u skladu sa smjernicama koje postoje za državne potpore u domeni brodogradnje na europskoj razini, i realnim dogovorima sa strateškim partnerom i Upravom.”
Istaknuo je i kako se radi na tome da se iznađe rješenje za brodove koji se trenutno grade i smanji izloženost države kroz državna jamstva.
Premijer je podsjetio da je Vlada imala financijske snage u prosincu prošle i siječnju ove godine isplatiti 2,8 milijardi kuna državnih jamstava za Uljanik. “Izračunajte si malo koliko godišnjih proračuna pojedinih ministarstava mogu stati u taj iznos, a da se nije osjetilo nigdje. Govorimo o tome kao da smo platili telefonski račun, otprilike. To vam govori da smo konsolidirani i zato će svi naredni koraci koji se tiče brodogradnje uopće i Uljanika biti oprezno poduzimani od strane Vlade. Moramo doći u situaciju da ne možemo starim receptima rješavati bolesti koje su kronične”, poručio je premijer.
04.03.2019.
„Baš sve plaće, svi kooperanti, sve što se događalo u Uljaniku i 3. maju u 2018. obavljeno je zahvaljujući hrvatskoj državi to jest preuzimanju odgovornosti ove Vlade. Radit ćemo na tome da brodogradnja opstane, ali mora opstati na zdravim osnovama, a ne kao što je bilo prije na beskonačnom subvencioniranju“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na otvorenju konferencije „Hrvatska kakvu trebamo – dvije godine poslije“.
“Rješenje za Uljanik grupu mora biti održivo i sukladno regulativi Europske unije te mora približiti Uljanik i 3. maj funkcioniranju po tržišnim načelima”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković odgovarajući na upite novinara.
Predsjednik Vlade je u vezi s pitanjem Uljanik grupe, najavio niz sastanaka ovoga tjedna i naglasio da se mora naći rješenje koje je održivo i u skladu s državnim potporama na razini Europske unije.
Upitan je li Vlada bliže dogovoru s vlasnikom Brodosplita Tomislavom Debeljakom kad se radi o rješavanju situacije u Uljanik grupi i je li optimist u tom pogledu, predsjednik Vlade odgovorio je da je realist, kao što je bio i lani kad je odlučeno da se Uljaniku pomogne i kad je radnicima, upravi, sindikatima i stožeru vrlo otvoreno rekao koje su opcije na stolu. Dodao je da je to isto izložio i u 3. maju.
“Ovdje nema nikakvih balona ni iluzionističkih aktivnosti. Ima jedna realnost u kojoj svaka nova transformacija brodogradilišta mora biti bliža funkcioniranju na tržišnim osnovama”, rekao je Plenković i dodao da količina državnih potpora iz prethodnog razdoblja više jednostavno nije realna.
Upitan hoće li Vlada ispuniti Debeljakov uvjet da podmiri Uljanikove dugove, odgovorio je kako se njegova ponuda analizira.
06.03.2019.
Brojke, odnosno minusi vezani uz poslovanje Uljanika ne izgledaju dobro, one su puno veće od svega onoga što je do sada bilo stavljeno na papir, rekao je danas ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.
Na novinarsko pitanje planira li se sastati sa sindikatima Uljanika, kazao je da će takvog sastanka biti, no da i za sastanak sa sindikatima, ali i s Upravom Uljanika, odnosno Tomislavom Debeljakom, mora imati pripremljenu analitiku.
“Jer, ono što je sada na stolu, te brojke, ne izgledaju dobro. One su puno veće od onoga što je dosad uopće na papir bilo stavljeno. Moramo znati što su grijesi prošlosti, što je zatečeno stanje da bih ja onda mogao imati čist obraz i tražiti od gospodina Debeljaka bilo kakvu aktivnost vezanu uz nastavak brodogradnje”, rekao je Horvat.
Upitan ima li Debeljak uopće kapaciteta za borbu s takvim minusima, koji su očito puno veći od očekivanih, odgovorio je da mu je Debeljak predočio pismo namjere jedne banke koja je spremna financirati ono što Vlada od njega u ovom trenutku očekuje. “Kakve će on garancije dati banci i hoće li u trenutku kada se to treba dogoditi banka pristati na takve zahtjeve, odnosno na takav kolateral, to je u ovom trenutku problem gospodina Debeljaka”, tvrdi ministar.
Zamoljen za stav vezan uz riječi premijera Plenkovića koji neki dan nije odbacio mogućnost da Vlada sufinancira dugove Uljanika, istaknuo je da on ne može natjerati Debeljaka da zajedno s državom participira u sanaciji dugova. Dodao je kako se od Debeljaka traže garancije da je u mogućnosti završiti brodove koji su u fazi visoke gotovosti, kako bi vratili jamstva koje je država za te brodove dala, a to je otprilike oko 1,8 milijardi kuna, koje, kako je rekao, “kao mač vise nad glavom državnom proračunu”.
Dodao je da će brojke o tome koliko bi u konačnici mogao koštati sanacijski proces i faza restrukturiranja u odnosu na eventualnu stečajnu proceduru imati u sljedećih nekoliko dana, te da će se tek tada vidjeti kakve su mogućnosti.
Nakon rekordnog profita ostvarenog u 2017. godini, prvi, nerevidirani izvještaj o poslovanju Viktora Lenca pokazuje da je lanjska godina u remontnom brodogradilištu zaključena u minusu od 21,5 milijuna kuna. Pozamašan gubitak ovom riječkom škveru ipak nije stvorio probleme u poslovanju i likvidnosti s obzirom na 37 milijuna kuna zadržane dobiti iz pretprošle godine.
“Prijedlog Uprave da se ukupna rekordna dobit u 2017. godini raspodijeli u zadržanu dobit je nastao isključivo zbog, nažalost potvrdilo se, točnog predviđanja poslovanja u 2018. godini. Godina je čak i teža nego što smo očekivali, konkurencija je značajno srušila tržišne cijene, a s druge strane je situacija u Uljanik grupi uzrokovala rast troškova rada. Stoga nam je likvidnost iznimno bitna i moramo biti vrlo pažljivi. To je bio glavni razlog zašto smo bili protiv isplate dividende. Drugi su razlog investicije koje znamo da trebamo napraviti do kraja 2018. godine, a gdje zaduživanje želimo svesti na održivu razinu. Konzervativni smo kad je riječ o korištenju financijske poluge.
Prvo se pojavila Koreja i cijenama pomela do tada neprikosnoveni Japan. Dio razloga su bili iznimno dobro posloženi i automatizirani proizvodni procesi i jeftinija radna snaga. Onda se pojavila Kina i pukom snagom masovne i jeftine radne snage dovela Koreju u situaciju da počne generirati gubitke. Danas je došlo do takve hiperprodukcije da i jedni i drugi generiraju gubitke koje onda pokrivaju njihove države. Očito je da i Kina i Koreja na brodogradnju gledaju kao na strateške industrije od šireg značaja pa ih stoga i štite na takav način.
Značajnijih promjena u smislu naše poslovne strategije i ciljeva neće biti, a stabilno i profitabilno poslovanje ostaje naš glavni zadatak. Palumbo Grupa bi nam trebala donijeti određenu razinu sigurnosti grupe, unutar koje će biti moguće aktivirati sinergije i generirati uštede. Normalno je da ćemo na određeni način uskladiti zajednički nastup na tržištu, ali će Lenac zadržati visoku razinu autonomije. Naravno, sve dok postižemo dobre poslovne rezultate. Naš najvažniji korak u sljedećih 6-18 mjeseci je revitalizacija radne snage što konkretno znači smanjivanje ukupnog broja radnika, povećanje plaća kvalitetnim i vrijednim radnicima i povratak određenog broja ljudi iz inozemstva koji su se spremni vratiti kući.” – predsjednik Uprave brodogradilišta Viktor Lenac, Aljoša Pavelin.
Humanitarna pomoć za radnike 3. maja već se prikupljala, a danas se u Rijeci održava još jedna akcija u kojoj se za njih prikuplja hrana i potrepštine.
Sindikalni odbor pozvao je radnike “3. maja” da se očituju o tome podupiru li pokretanje stečaja ako im do 12. ožujka, za kada je najavljeno ročište na Trgovačkom sudu u Rijeci, ne budu isplaćene plaće.
“Ako nemamo datum isplate plaća, ne vjerujemo više nikome, ni Vladi, ni ministarstvu, a Upravi Uljanika, koja se pokazala djelima, već odavno ne vjerujemo.”
Prikupljanje potpisa počelo danas, trajat će do ponedjeljka, a mišljenje radnika bit će izneseno na ročištu na Trgovačkom sudu.
“Ako budemo imali dovoljan broj potpisa, oko 60 ili 70 posto, reći ćemo da 3. maj ide u stečaj.”
Sindikalni odbor 3. maja u četvrtak je poslao i priopćenje u kojemu navodi da se 3. maj od 2013. sustavno uništava od vlasnika – Uljanika d.d. te da su silne stotine milijuna kuna i tko zna koliko materijala izneseni iz 3. maja, koji je svjesno i namjerno doveden u situaciju da gotovo više nije u stanju graditi brodove. – prenosi nacional.hr
08.03.2019.
Ministar gospodarstva Darko Horvat:Stvari su se u Uljaniku prikrivale godinama, netko će morati odgovarati
“Nakon dubinskog snimanja ponudu smo dali zato što bi, da se ide u stečaj ili u restrukturiranje, trošak za državu bio gotovo isti, a opet smo spasili jednu stoljetnu izvoznu granu industrije.
Ako Vlada vjeruje da smo mi zajedno s Fincantierijem sposobni napraviti ono što smo sami napravili u Brodosplitu, onda će to biti veoma pozitivna priča. Možemo završiti postojeće započete brodove, a u ovom trenutku mi imamo, u narudžbama i pismima namjere, 2,29 milijardi eura pozitivnih poslova. To znači da osiguravamo puno veću zaposlenost nego što je bila lani, a time možemo u 10-ak godina vratiti u proračun sve što je dosad izgubljeno kriminalnim upravljanjem brodogradilištima.” – rekao je prvi čovjek Brodosplita i DIV grupe, Tomislav Debeljak u razgovoru s Jozom Vrdoljakom
Predstavnici Jadranskog sindikata tvrde da će, ako Vlada ne podrži restrukturiranje, škver ići u stečaj, a oni razmatraju mogućnost da u tom slučaju radnike ponovno pozovu na ulicu jer im, kako kažu, drugo ne preostaje.
Stečaj s likvidacijom Uljanika znači prodaju strojeva, trošak plaća za radnike u zajamčenom razdoblju, gašenje velikog industrijskog pogona, nemogućnost naplate poreza i drugih davanja, naplate struje, vode itd. U tom bi slučaju škver bio trajno otpisan, a trošak Vlade popeo bi se na nekih milijardu eura. Restrukturiranje bi koštalo nešto više, ali bi Pula i Hrvatska zadržale proizvodnju, radna mjesta, bile bi naplaćene fakturirane usluge škvera, porezi i drugo, a i radnici bi ostali u Hrvatskoj.
“Nikada ne bih nudio nešto što neće biti i što ne bi bilo isplativo i poslovno održivo. Ne samo isplativo za Hrvatsku, nego i profitabilno za tvrtku i usmjereno na razvoj i rast. Nažalost, netko je nagomilao gubitke i stvorio problem, a mi za sebe smatramo da smo dio rješenja, a nikako problema, da te silne milijarde i ti gubici budu smanjeni. Dakle, nudimo rješenje da ukupni trošak bude manji.” – Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave brodogradilišta Brodosplit i DIV grupe
“Manja je šteta restrukturirati Uljanik nego ga pustiti da propadne”
Sjednica koalicijskih partnera koja se očekivala danas, prolongirana je za jedan dan, tako da će svoje ocjene na pripremljene opcije za Uljanik, stečaj ili restrukturiranje, u srijedu dati svi predstavnici saborske većine.
Ministar Horvat još je jednom dao do znanja da je on osobno pobornik restrukturiranja. “Manja je šteta restrukturirati ga nego pustiti da propadne. No, ako se politika odluči za drugu opciju, poštovat ću to”, zaključio je Horvat.
Održanje brodogradnje kao pokretača aktivnosti kontrole mora i podmorja, istraživanja, eksploatacija i prijevoza energenta je strateški cilj svake države. Treba sačuvati jezgru znanja i potencijala za nove tehnološke pomake.
Putem ove inicijative znanstveno-stručna zajednica koju čine sve relevantne znanstveno-stručne ustanove, instituti, akademske zajednice, simpoziji, fakulteti, instituti i odbori pružaju podršku državi da se hrvatska brodogradnja i inženjerstvo morske tehnologije postave na zdrave osnove.
“Ne prijetimo nikome, ali akcija uvijek ima reakciju i njihove akcije će izazvati akciju gladnih radnika i njihove djece. To je matematika. Na to su nas natjerali svojim zločinom ne činjenja. Ako je trebao biti kraj, zašto se nije dogodio prije šest mjeseci.”
Teško je procijeniti kad će biti donesena odluka o restrukturiranju ili stečaju Uljanik grupe, a pri tome treba voditi računa i o javnih financijama, ali i uzeti u obzir širi kontekst, izjavio je nakon sjednice Vlade ministar financija Zdravko Marić.
Marić je ocijenio da se “podigla svijet o trošenju proračunskih sredstava” te da su ta sredstva u kontekstu rješavanja krize u Uljaniku “velika iz perspektive javnih financija i proračuna”, ali i “da treba promatrati i širi kontekst”.
Dodao je kako se u zadnje vrijeme pokazuje da je “puls javnosti fokusiran na svrsishodnost trošenja proračunskih sredstava”.
Napomenuo je da država nije većinski vlasnik u Uljaniku te nema organe upravljanja ni nadzorne funkcije, pa mu je teško reći kada će se to riješiti.
“Rasprava će se nastaviti i dalje i vidjet ćemo što će biti”, rekao je Marić.
Predstavnici vladajuće koalicije u srijedu na sastanku u Banskim dvorima nisu donijeli konačnu odluku hoće li Uljanik u proces restrukturiranja ili u stečaj, već bi tu odluku trebali donijeti za nekoliko dana. Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić nakon sastanka vladajuće koalicije kazao je i da su na sastanku izneseni podatci po kojima bi troškovi restrukturiranja Uljanika iznosili nešto više od milijardu eura, a troškovi stečaja oko 557 milijuna eura.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u srijedu uoči sastanka vladajuće koalicije da će se “u prvom koraku sigurno brojka pokazati da je jeftinije ići u stečaj”.
“U prvom koraku sigurno će brojka pokazati da je jeftinije ići u stečaj ali dugoročno, u sljedećih deset godina, to je predmet polemike”, rekao je Horvat.
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je rekao da u pokušaju rješavanja problema u brodogradilištima Vlada vodi računa o brodogradnji, ali i učincima bilo koje od mjera na politiku fiskalne konsolidacije, na radnike i regije u kojima se brodogradilišta nalaze.
“Vodimo računa o toj grani gospodarstva, ali i ukupnim efektima na politiku fiskalne konsolidacije te reperkusije na radnike i regionalni aspekt ove teme”, rekao je Plenković na početku sjednice Vlade.
Dodao je kako Vlada razmatra sve scenarije i opcije razgovarajući s novoodabranim strateškim partnerom, upravom (Uljanik grupe) i ministarstvima gospodarstva i financija te nastoji dobiti što jasniju sliku implikacija bilo koje od odluka koja se u dogledno vrijeme trebaju donijeti.
Dodatne konzultacije, kaže Plenković, uključuju i razgovore s Europskom komisijom, s obzirom na eventualne državne potpore.
Policija i tužiteljstvo započeli su jutros na istarskom području uhićenja i pretrage domova i poslovnih prostora u kriminlističkom istraživanju kojim je obuhvaćeno 12 bivših čelnih ljudi Uljanik grupe.
28.03.2019.
Tomislav Debeljak za RTL Direkt o Uljaniku: “S mene je pao veliki teret”
Vlada je danas odbila plan Tomislava Debeljaka, koji je bio spreman uložiti u Uljanik ali pod uvjetom da država pokrije stare dugove. Tvrdio je i da je i trošak sanacije i stečaja za državu jednak.
“Dugo je trebalo uopće da se usudimo ući u dubinsko snimanje. Kad smo ušli i kad smo vidjeli koliki su to problemi i koliki su gubici, bilo je teško dati ponudu. S ovom odlukom s mene je pao veliki teret jer bi to bilo jako teško dignuti. No, dali smo ponudu jer znamo da imamo pozitivnu budućnost”, rekao je o odbijenici Vlade Tomislav Debeljak za RTL Direkt te dodao da su mu sada misli fokusirane na Brodosplit.
Na pitanje je li za njega ta priča završena, Debeljak je odgovorio “nikad ne reci nikad”. “I kada smo imali petero djece, rekli smo da nećemo više, a sada imam devetoro. Sada ne razmišljam što će biti u stečaju. To je ionako procedura koja traje nekoliko mjeseci da bi se samo vidjelo koliki su ti gubici”, rekao je Debeljak.
“Kad pokosimo travu, uvijek izraste nova trava. Nešto će vjerojatno izrasti”
Na pitanje je li mogao spasiti Uljanik, Debeljak je kazao da ne bi dali ponudu da ga nisu mogli spasiti. “Shvaćam sve hrvatske građane koji su protiv toga, jer nema smisla da radiš i nešto zaradiš pa daš nekom drugom”, kazao je Debeljak.
“Vezano za stečaj. Kad pokosimo travu, uvijek izraste nova trava. Nešto će vjerojatno izrasti”, zaključio je Debeljak.
04.04.2019.
Brodotrogir traži spas u otpisu dugova
Izdvojeno iz tiskanog izdanja Slobodne Dalmacije 4. travnja 2019.
05.04.2019.
Tko je kriv?
“Svim nadama usprkos, nakon Vladina odbijanja ponude Brodosplita, jedina izgledna sudbina brodogradilišta Uljanik i 3. maj jest stečaj s likvidacijom.
Duboko sam uvjeren kako bi bolje rješenje bilo prihvaćanje Brodosplitove ponude.”
Piše: Marijan Jović u rubrici Gospodarska (s)kretanja Hrvatskog tjednika
“Floskule i paušalne izjave o Uljaniku daju ljudi koji nemaju pojma o brodogradnji i koji u tom sektoru nisu nikada radili. Brodogradnja ima budućnost!
Ako imamo sposobnih ljudi da je vode, ima razloga održati brodogradnju.
Slažem se da ovo što danas imamo u Uljaniku, vjerojatno ne može opstati, no neki novi smjer i nova brodogradnja zasigurno bi imali budućnost. Mislim na ovaj dio sjevernog Jadrana. U Dalmaciji imamo Brodosplit koji opstaje i radi, no s druge strane vidimo što se događa s Brodotrogirom.
Od četiri perjanice, ostala je jedna – Brodosplit.” – Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednica Uprave Tehnomonta iz Pule
“Najveći mrav u mom vrtu Umro je od srčane kapi Svi mravi tuguju, isplakaše za dan Suza već dvije-tri kapi
Umro je vidjevši ljude Kako bezbrižno lažu Umro je vidjevši ljude Kako bezbrižno kradu”
Otvorenim pismom predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, ministru gospodarstva Darku Horvatu i ministru financija Zdravku Mariću, predstavnik radnika u Nadzornom odboru 3. maja Juraj Šoljić upozorava na alarmantno odugovlačenje i besciljno otezanje agonije. Poručuje kako bi 3. maj dovršetkom broda za kanadskog naručitelja mogao u državni proračun vratiti 20 milijuna dolara.
“Kome i zašto je u interesu ponuđenu opciju o dovršetku broda u 3.MAJ-u ne prihvatiti i na taj način uništiti brodogradnju na Kvarneru, a pritom i oštetiti državni proračun više negoli je potrebno?
Rješenja koja postoje ne uključuju da država osigura novčana sredstva već samo da nas podupre i podrži u nastojanju da se predmetni brod dovrši u našem Brodogradilištu na način koji će biti najbolji i za državu i za brodovlasnike i za vjerovnike i za 3.MAJ.
3.MAJ je zdrava tvrtka koja mora biti samostalna. Poznata je činjenica da su ukupna potraživanja zbog kojih riječkom brodogradilištu prijeti stečaj višestruko manja od pozajmice koju je 3.MAJ dao Uljaniku i da nema te pozajmice 3.MAJ bi sutra mogao početi s proizvodnim aktivnostima.
Zbog svega navedenog, smatramo da 3.MAJ zaslužuje dobiti šansu koja mu je u prethodnom razdoblju oduzeta, a RH zaslužuje da predsjedavajući Vijećem Europske unije 2020. prezentira poruku kako posjeduje vrijednu i složenu industriju kojom može dati doprinos industrijskom kontekstu Europske unije. Ta industrija razvijala se tijekom dva protekla stoljeća na prostorima Republike Hrvatske, jedna je od najkompleksnijih industrija na svijetu i država koja ju ima trebala bi ju njegovati kao stratešku granu i zaštititi, a ne puštati u propast.”
“Bez pomoći države neće se moći provesti stečaj tako da se zadrži proizvodnja, bez obzira na ulazak domaćeg ili stranog investitora. Ako se ne uključi država i ne financira završetak započetih brodova kako bi se spasila jamstva ili da omogući to davanjem brodogradilišta u najam, Uljanik će biti likvidiran.” – Darko Šket za tportal
22.05.2019.
“Mnogima je i dan danas uspješan izlazak Brodosplita iz restrukturiranja zapravo jedna velika nepoznanica. To se kosi s mnogim analitičarima, mnogim prognozerima koji su cijelo vrijeme govorili protiv. Bez brige, plaće će biti isplaćivane, Brodosplit će graditi brodove i Brodosplit će postati, i već je sad, kičma hrvatske velike brodogradnje.” – Darko Pappo, član Nadzornog odbora Brodosplita u emisiji “Otvoreno” Hrvatske radiotelevizije
Kako brodogradnju učiniti profitabilnom?
GOSTI:
Darko Horvat – ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta
Darko Pappo – član Nadzornog odbora Brodosplita
Juraj Šoljić – predstavnik radnika u NO 3. maja
Samir Hadžić – predstavnik radnika u NO Uljanika
Robert Cvek – predsjednik pulskog IDS-a
22.08.2019.
Nakon duge agonije konačno optimistične vijesti za 3. maj! Vlada daje jamstva za najviše 150 milijuna kuna kreditnog zaduženja, s čime će riječko brodogradilište pokrenuti proizvodnju i završiti započete brodove.
“Biti će i za sve zaostale plaće radnicima. Osigurane su i tri naredne plaće. Siguran sam da će od svih najzadovoljniji biti upravo radnici.” – potvrdio je ministar gospodarstva Darko Horvat gostujući u RTL-u Danas
3. maj mora ispuniti postavljene uvjete, a Vlada očekuje kako će se na kraju u državnu blagajnu sliti više novca no što je ovoga puta u škver uloženo.
“Država je platila sve obveze producirane nesmotrenim poslovnim potezima. Danas je početak novog ciklusa pregovora sa zainteresiranim strateškim partnerima u novim uvjetima”, rekao je Horvat.
U ovom trenutku Uljanik je u stečajnoj proceduri. Skupština vjerovnika je zaklazana za 6. rujna, a do tog trenutka Vlada mora odlučiti hoće li se pristupiti likvidaciji Uljanika ili temeljem stečajnog plana nastaviti proces završetka brodova u pulskom škveru.
“Želja je da se i u Puli završe brodovi, ali dva su potpuno različita problema u Puli i Rijeci i potrebni su potpuno različiti pristupi rješavanju tih problema”, zaključio je ministar.
Predsjednik Sindikalnog odbora za opstojnost 3. maja Juraj Šoljić rekao je da se u riječkom brodogradilištu već radi na pripremi proizvodnje koju radnici očekuju što skorije i čini se sve kako bi se posve ispunili uvjeti za davanje državnog jamstva za zajam 3. maju.
Ministarstvo financija izdat će državno jamstvo samo ako se kumulativno ispune uvjeti za to, a najkasnije do 5. rujna. Među uvjetima su da 3. maj regulira odnose s vjerovnicima i da za dio tražbina postigne sporazum s vjerovnicima o odgodi dospijeća tražbina do 1. rujna 2021., da s HBOR-om ili drugom bankom postigne sporazum oko kreditnog zaduženja po tržišnim uvjetima te da s Hrvatskom brodogradnjom-Jadranbrodom sklopi ugovor o pružanju usluga nadzora dovršetka započetih novogradnji te isplate sredstava.
Potrebno je i da 3. maj dostavi analizu potreba za sredstvima i njihovom učinku na nastavak poslovanja umanjenje postojećih gubitaka za Republiku Hrvatsku.
Po ispunjenju tih uvjeta, Ministarstvo financija procijenit će konačan potreban iznos za izdavanje državnog jamstva za kreditno zaduženje pa ako taj iznos ne prelazi maksimalni predviđeni iznos, odmah pristupi izdavanju državnog jamstva.
“Ova odluka Vlade omogućit će 3. maju da podigne kredit, koji će u cijelosti vratiti, ponajprije za deblokadu računa, za pokretanje proizvodnje,” istaknuo je Šoljić.
Podsjetio je kako je potrebno obaviti tehnički pregled dizalica i strojeva, certificirati sve te se mora dotegliti brod, novogradnja 723, koja se nalazi u Puli. Uz to, potrebno je osigurati imovinu i pripremiti sve za proizvodnju u 3. maju.
Pri kraju je dogovor sa svim vjerovnicima radi stavljanja u mirovanje 85 posto njihovih potraživanja, koja će im kasnije biti u cijelosti vraćena, napomenuo je.
Sada je u finalnoj fazi potpisivanje ugovora s ponuđačima za novogradnju 733 za kandskog naručitelja, koji bi trebao biti završen do kolovoza sljedeće godine, a za 15 dana očekuje se ugovor za novogradnju 723, rekao je Šoljić.
Istaknuo je kako je važno poštivati rokove isporuke, a s dobavljačima se treba dogovoriti i radi dopreme nove opreme.
Radnička potraživanja za plaće od 34 milijuna kuna u cijelosti će se isplatiti, kazao je Šoljić, dodavši da će za novogradnju 723 i druge brodove biti izdana posebna jamstva, uz izravni nadzor mjerodavnih ministarstava i Jadranbroda.
Moramo sklopiti ugovor o nadzoru s Jadranbrodom, a Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija i Jadranbrod dat će svoje predstavnike u Nadzorni odbor 3. maja, gdje će se izravno nadzirati trošenje novca, naveo je dodavši da su zatražene analize već dostavljene Ministarstvu gospodarstva.
“Sva sredstva iz kredita bit će vraćena kada se prodaju brodovi, jer će oni donijeti i dobit,” naglasio je.
Prilika 3. maju da u dvije godine nađe novog strateškog partnera
Šoljić je rekao da Edi Kučan ostaje direktor 3. maja te da mu je Nadzorni odbor produljio mandat, koji je bio određen do kraja kolovoza, na neodređeno vrijeme.
Na pitanje o novoj privatizaciji, Šoljić je odgovorio kako su svjesni da brodogradilište neće moći ostati u državnom vlasništvu.
“Ovo je prilika 3. maju da se u dvije godine nađe novog strateškog partnera koji će ozbiljno ući u 3. maj i baviti se brodograđevnom djelatnošću. Tu imamo veliku podršku ministarstava gospodarstava i pravosuđa i premijera Andreja Plenkovića. O tim potencijalnim strateškim partnerima i vlasnicima ne bih još govorio jer još ne znamo sve stavke, a nas zanima strateški partner koji će nastaviti brodograđevnu djelatnost, a ne vlasnik kakav je bio u zadnjih šest godina,” rekao je.
Šoljić je također podsjetio da je Uljanik d.d. u stečaju vlasnik 88 posto dionica 3. maja, dodavši da je u Ministarstvu pravosuđa osnovana radna grupa, koja radi na imovinskom-pravnom procesu izdvajanja 3. maja iz Uljanika.
U 3. maju je sada oko 700 radnika, a u sindikatu smatraju da ih ima dovoljno za nastavak proizvodnje, uz mogućnost, bude li potrebno, angažiranja kooperanata, prenosi PolitikaPlus.
06.09.2019.
U 3. maju je konačno pao kamen sa srca jer je i država nakon većine vjerovnika prihvatila odgodu naplate glavnine svojih potraživanja na dvije godine, a zaključen je i ugovor za dovršetak prvog od tri broda, za koje direktor Edi Kučan pregovara s potencijalnim kupcima.
Na današnjem izvještajnom ročištu Uljanika d.d. u Pazinu umjesto odluke o izradi stečajnog plana ili likvidaciji tvrtke, država kao većinski vjerovnik s gotovo tri milijarde kuna odnosno 70 posto ukupnih potraživanja, zatražila je imenovanje nove stečajne upraviteljice, Marije Ružić iz Rijeke, umjesto dosadašnjeg stečajnog upravitelja Damira Majstorovića.
“Povjerenje koje je dobila gospođa Ružić trebalo bi iznjedriti vrlo brzu i efikasnu izradu stečajnog plana i nastavak procesa koji se započeo, bez obzira što se ušlo u stečajni postupak. Dakle, ovom procedurom Vlada želi vrlo jasno poručiti da nitko u ovom trenutku ne razmišlja o bilo kakvoj likvidaciji”, izjavio je Horvat.
Kaže da je želja da se, kao i u Rijeci, i u Puli prvenstveno dogodi završetak brodova koji se u škveru nalaze, a kod ugovaranja novih brodova napusti filozofija da će netko pokrivati razliku između cijene koštanja i cijene prodaje.
Na pitanje novinara hoće li se novogradnja 514 dovršiti u Uljaniku, Horvat je kazao da će se ona završiti u 3. maju.
“Novogradnja 514 je ugovarana u brodogradilištu Uljanik i dana na realizaciju u brodogradilište 3. maj i tamo će se i završiti”, rekao je Horvat odgovarajući na pitanja novinara o toj novogradnji, na koju računa i 3. maj u svom programu izlaska iz krize, ali i Uljanik u svojim temeljnim osnovama za dosadašnji stečajni plan, izvijestila je HINA.
Izdvojeno iz tiskanog izdanja Glasa Istre, 7.9.2019.
11.09.2019.
Isplata zaostalih plaća radnicima Brodogradilišta 3. maj počela je danas ujutro, nakon što su tom brodogradilištu uplaćena 43 milijuna kuna iz prve tranše kredita HBOR-a od ukupno 150 milijuna kuna za nastavak proizvodnje.
19.09.2019.
“Vi radite ovo što znate i činite najbolje, a mi ćemo vas pratiti”, poručio je premijer Andrej Plenković okupljenim radnicima 3. maja koji su s veseljem i pljeskom dočekali visokog gosta iz Banskih dvora koji je po drugi put u posljednjih mjesec dana posjetio riječko brodogradilište.
Razloga za osmijehe i dobre vibracije trećemajci itekako imaju jer im je, unatoč ranijim predviđanjima da bi se to moglo otegnuti do ponedjeljka 23. rujna, s današnjim danom Fina ipak uspjela isplatiti sve zaostale plaće – od prosinca do, zaključno, srpnja ove godine.
No, još je važnije da je Vlada davanjem državnih jamstava, najprije za kredit od 150 milijuna kuna za deblokadu računa i uopće pokretanje proizvodnje, a potom i s odlukom kojom se odobravaju jamstva za novih 26 milijuna eura kredita za završetak kanadske novogradnje, utrla put nastavku gradnje i proizvodnje brodova u Rijeci.
Premijer Plenković je istaknuo kako se radi na dva procesa, s jedne strane da se završi gradnja započetih brodova što 3. maju osigurava sigurne dvije godine daljnjeg rada dok će se za to vrijeme pronaći kvalitetan strateški partner koji će onda osigurati dugoročnu budućnost riječkih navoza.
Brod je jedan od najsloženijih i najkompleksnijih proizvoda za izradu s visokom dodanom vrijednošću i najsloženiji proizvod koji se proizvodi u Hrvatskoj. Industrija i povezane tvrtke zapošljavaju velik broja radnika raznih djelatnosti te zbog složenosti i uvezanosti brodogradnje s ostalim industrijama njen utjecaj je od velikog značaja za Hrvatsku. Također brodogradnja je tijekom godina generirala značajne prihode te svojom izvoznom orijentiranošću utjecala na platnu bilancu. Brodograđevna industrija stoga predstavlja strateški vrlo važnu industriju za gospodarstvo Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska je zbog snažne izvozne orijentacije domaće brodogradnje, koja gotovo cjelokupnu proizvodnju plasira na inozemna tržišta, te njenoga učešća u ukupnoj zaposlenosti i bruto domaćem proizvodu, često bila potpomagana raznim subvencijama i jamstvima. Nadalje, brodogradnja pomaže u neutraliziranju velike sezonalnosti u primorskim krajevima koji uvelike ovise o turističkoj sezoni čime brodogradnja donosi uravnoteženje gospodarskih djelatnosti i zadržavanje radnika. Međutim održivost brodogradnje je dovedena u pitanje zbog velikog iznosa jamstava i subvencija iz državnoga proračuna. No ovaj rad pokazuje da je svaka proračunska kuna uložena u brodogradnju vratila 5,77 kn u državni proračun.
Ispada da na pametno odabranim velikim poslovima u brodogradnji HBOR može zaraditi novac kojim može financijski pratiti desetke malih poduzetnika ili početnika.
Valja obratiti pažnju kako je ranija praksa države bila da potiče i prati brodogradilišta koja su producirala “tonažu” (kao Uljanik koje je praktički sve brodove radio s velikim gubicima), a ne ona koja su pažljivo birala te vodila poslove kako bi realizirala profite. U drugom slučaju radi se o Brodosplitu, koji je, što je zanimljivo, godinama dobivao negativna mišljenja državne kompanije zadužene za praćenje kvalitete poslovanja brodogradilišta, a koja je bila fokusirana na praćenje tonaže.
Škverani u Splitu isporučili najčvršći polarni kruzer na svijetu
11.10.2019.
Nakon loših iskustava s Uljanikom, zbog čijeg su kraha na naplatu došla državna jamstva u vrijednosti većoj od 4 milijarde kuna, često su se mogla čuti razmišljanja da država više ne treba pomagati brodogradnji. No iskustva s poticanjem nekih drugih škverova pokazuju da uz odgovarajući poslovni model taj sektor može biti održiv.
U splitskom je brodogradilištu tijekom ljeta dovršen polarni kruzer, koji je najprije iznajmljen, a zatim ga je naručitelj i otkupio samo nekoliko mjeseci poslije. To je model, kaže član Uprave DIV grupe Darko Pappo, svi su na dobitku – “i država, kojoj se za ta jamstva plaća naknada po tržišnoj cijeni, i kreditor koji je ostvario prihod na temelju kamata i naknada, i graditelj koji je zaradio novce”.
U tom ih je projektu kreditirao HBOR, razvojna banka koja je na tom poslu i zaradila. No ako se pita Živi zid, taj kredit nije trebao biti odobren.
– Radi se konkretno o tome da je uvjet za davanje tih tranši, da stručna državna firma Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod – provjeri stupanj dovršenosti broda, utrošenost novca, da provjeri troši li se novac namjenski, a to nije napravljeno, kaže predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić.
Za HBOR ništa nije sporno. Priopćili su kako Društvo Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d. nije nadležno za davanje suglasnosti na odobravanje bankovnih kredita. U Brodosplitu idu i korak dalje. Pappo podsjeća da je Brodosplit podnio kaznenu prijavu protiv Sinčića “kao dijela zločinačke organizacije i nadaju se da će se o tome uskoro oglasiti nadležni”.
Ministar gospodarstva Darko Horvat, koji je i u Nadzornom odboru HBOR-a, kaže da će država nastaviti poticati brodogradnju, ali oprezno. Analitičari smatraju da je za opstanak brodogradnje ključno uključivanje privatnog kapitala. Zaposlio bi, kaže Ratko Bošković, “najboljeg direktora brodogradilišta na svijetu i platio bi mu milijun dolara godišnje plaću bez ikakvog problema, ako će mu jamčiti da će to brodogradilište isporučiti tri broda godišnje i zaposliti 600-700 ljudi”.
Država se opekla davanjem velikih jamstava Uljaniku, koja su zbog neuspješnog poslovanja pulskog brodogradilišta došla na naplatu. No brodogradnju zbog toga ne treba otpisati u cjelini, nego pri njezinu poticanju, kao i u svakom drugom sektoru, odijeliti uspješne od onih koji to nisu. HRT Vijesti
17.10.2019.
Tomislav Debeljak: U pregovorima smo za preuzimanje dva brodogradilišta u zapadnoj Europi
“Razlog leži u činjenici što je u Hrvatskoj teško ili vrlo komplicirano osigurati financiranje gradnje brodova. Naručitelji znaju kakvu kvalitetu imamo i što možemo odraditi, ali procedure oko jamstava i financiranja predugo traju. Upravo zato nam je potrebna akvizicija nekog brodogradilišta u zemljama u kojima nema problema oko dobivanja jamstava niti oko praćenja financiranja brodograđevnih projekata.
U mnogim zemljama financiranje gradnje brodova, ako ste profitabilni, sasvim se normalno, jednostavno i vrlo brzo osigurava. Zato nam je nužan izlazak izvan Hrvatske.
Akvizicija ne znači napuštanje modernizacije i razvijanja brodogradilišta Brodosplit, koje je u visokoj fazi ugovaranja niza novih, profitabilnih i vrlo atraktivnih poslova.
Kada potpuno realiziramo započeti investicijski ciklus u Brodosplitu, vrijedan više od 25 milijuna eura, bit ćemo i tehnološki uz bok najboljim brodogradilištima.”
Izdvojeno iz tiskanog izdanja Jutarnjeg lista 17.10.2019.
Jutarnji list, 17.10.2019.
09.11.2019.
Sada kad je jasno da neka velika brodogradilišta nisu preživjela tranziciju ni opstala na tržištu čak ni uz pomoć milijardi kuna državnih subvencija, opravdano je pitanje je li nepovratno izgubljeno i znanje o gradnji brodova i time ozbiljno uzdrmani temelji brodogradnje u Hrvatskoj.
“Naslijeđeno znanje ne samo da je sačuvano i da je potrebno nego se oplemenjuje i prilagođava suvremenim trendovima u brodogradnji i pomorskoj tehnici.”
Smjena u vrhu Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, državne tvrtke zadužene za praćenje kvalitete poslovanja brodogradilišta u Splitu, Trogiru, Rijeci i Puli
Upravno vijeće CERP-a opozvalo je nedavnu odluku o produljenju mandata direktoru Hrvatske brodogradnje Jadranbrod Siniši Ostojiću na još pet godina, a Nadzornom odboru predložili su da umjesto njega imenuju Ruđera Friganovića. Kao razlog za iznenadnu promjenu ove odluke iz CERP-a navode kako Nadzorni odbor HBJ-a nije uspio postići dogovor oko ugovora i koeficijenta koji nije u skladu s vladinom odlukom o visini plaća članova uprava u državnim poduzećima koja je na snazi od 2014 godine.
Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod u Brodosplitu na svečanosti polaganja novčića u kobilicu Novogradnje 487 – revolucionarnog istraživačkog broda koji brodograditelji splitskog škvera stvaraju za američku tvrtku Quark Expeditions (Siniša Ostojić na fotografiji stoji u drugom redu ispod slova Aug) Izgradnju Novogradnje 487 možete pratiti u FOTO albumu na Facebook stranici Škveranka.
Ostojić je u proteklom razdoblju nadzirao provođenje restrukturiranja u velikim brodogradilištima u Splitu, Trogiru, Rijeci, a posljednjih nekoliko godina i poslovanje Uljanika – prenosi Poslovni dnevnik.
Poslovni dnevnik, 13.11.2019.
Nadzorni odbor HBJ-a i Upravno vijeće Centra za restrukturiranje izabrali su novog direktora, Ruđera Friganovića, koji je na čelu HBJ-a bio prije nego ga je preuzeo Ostojić. S njim je, kako se čuje, već potpisan ugovor uz uvjete na koje Ostojić nije htio pristati.
Zasad će, kako se čuje, Ostojić ostati u HBJ, na poziciji komercijalnog direktora na kojoj je bio i prije preuzimanja tvrtke, a navodno bi trebao ostati aktivan na projektima u kojima je dosad sudjelovao, prvenstveno nastavku poslovanja u riječkom 3. maju. Novi direktor Ruđer Friganović zasad nije dostupan za informacije o planovima za HBJ i praćenje ove industrije koja još prolazi bolne procese i neizvjesne trenutke. On je, pak, na poslovima brodogradnje aktivan još od 2009. godine, najprije kao državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, a potom, kao direktor HBJ-a, na čijem je čelu bio od 2012. do 2014. godine, kada su ugovarani i zaključeni ugovori o privatizaciji i restrukturiranja s tri velika škvera u Splitu, Trogiru i Rijeci.
22.12.2019.
Jako dugo se na poduzetnika Tomislava Debeljaka gledalo kao na pomalo osebujnu osobu sklonu poprilično visokim rizicima i rekordera po broju djece među imućnijim građanima Hrvatske. U međuvremenu, Tomislav Debeljak uspio je dokazati da njegov način rada nije slučajnost, nego se u njemu može prepoznati jedinstven obrazac.
Više puta kupio je kompanije koje su praktično u potpunosti propale, a on je od tih tvrtki koje su značajnim dijelom izgubile tehnologiju, proizvod i tržište, uspio stvoriti žilave tržišne igrače koji se tuku s teškom međunarodnom konkurencijom. Da je to učinio samo jednom, u biznisu bi se to moglo smatrati velikim uspjehom. Međutim, kad ponavljaš spašavanje kompanija koje su bile pred nestankom, vrlo je vjerojatno da ćeš jednog dana završiti kao predmet interesa neke od poprilično uglednih poslovnih škola koje će svoje studente podučavati koje su to metode Tomislava Debeljaka dovodile do preokreta. No, u Hrvatskoj je nekako normalno da kupite više propalih tvrtki pa od njih napravite nešto. To kao da se podrazumijeva. No, biznis nije dobitak na lutriji. Ne događa se slučajno. Pogotovo ne više puta. Pa ipak, skepticizam prema Debeljakovu poslovnom romantizmu koji samo prividno miriše na zalijetanje, ne nestaje.
Foto kolaž prikazuje dio brodova koje, uz mnogo uloženog znanja, truda, ljubavi i strasti, tijekom i nakon restrukturiranja stvaraju splitski brodograditelji.
“S najvećim hrvatskim brodogradilišnim sustavom, Brodosplitom, danas smo među najboljim brodograditeljima u Europi u niši kruzera srednje veličine (do 200 metara dužine).
Gradimo već treći polarni kruzer, svi su najbolji u svojoj klasi. Hondius smo isporučili u svibnju, odmah je počeo sa krstarenjima, pokazao se izuzetnim.
Ultramarine će biti porinut u prvom kvartalu 2020. A prije nekoliko dana počeli smo rezati čelik za Janssonius, Hondiusov sister ship. Zahvaljujući tome što smo Hondius završili u roku i predviđenom buđetu vlasnik nam je odmah po isporuci povjerio gradnju jos jednog potpuno istog broda. Oni su naša najbolja rederenca, knjiga narudžbi nam se stalno puni.” – Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV grupe i brodogradilišta Brodosplit
Izdvojeno iz tiskanog izdanja tjednika Globus, 1.1.2020.
2020.
20.01.2020.
Hrvatska industrijska grupacija DIV potpisala je ugovor o kupovini norveškog brodogradilišta Kleven Verft od Hurtigrutena, javlja Kleven Verft u priopćenju za javnost.
Očekuje se da će sporazum biti proveden u narednih nekoliko tjedana, kada se dovrši postupak dokumentacije.
Tomislav Debeljak, vlasnik DIV grupe, raduje se suradnji:
“Iznimno nam je drago što smo potpisali ovaj sporazum koji otvara priliku za suradnju dviju dugih i uspješnih tradicija brodogradnje. Kleven je diljem svijeta prepoznat kao norveško brodogradilište s prvoklasnim referencama i dizajnerskim znanjem, posebno kada je riječ o opremi za složene brodove. Najviše me raduje što je Brodosplit, koji smo uspjeli smjestiti izuzetno dobro u segment izgradnje srednjih i polarnih brodova za krstarenje, pronašao poslovnog partnera s kojim će moći postići vrhunske rezultate.”
Vjeruje da će kupovina Kleven Verfta imati pozitivan sinergijski učinak i uštedu do pet posto, što će povećati konkurentnost.
22.01.2020.
Skupština vjerovnika na Trgovačkom sudu u Pazinu odlučila je da Uljanik d.d., krovna organizacija pulske brodograđevne kompanije, nema uvjete za nastavak poslovanja i ide u likvidaciju.
Stečajna upraviteljica spomenula je mogućnost nastavka brodogradnje kroz novu tvrtku na koju bi se prenijela koncesija na pomorskom dobru, ali se o tome danas nije raspravljalo, prenosi narod.hr
”U slučaju Uljanika dugo se nisu spominjali glavni ‘glumci’, koji su i doveli Uljanik u ovo stanje. A to su – sprega lokalne politike na čelu s neizostavnim ‘ajatolahom’ IDS-a Jakovčićem, koji je u maniri pravog ‘vizionara’ još 2010. godine najavljivao preseljenje Uljanika iz centra Pule na istočnu obalu Istre!”, napominje Bruno Langer i ponovno, po tko zna koji puta kaže:
“Bivša Uprava, odnosno drugovi iz komiteta, koji su ostali na čelnim pozicijama u Uljaniku, postali su hrvatski ‘Onassisi’, odnosno brodovlasnici, stvorili tzv. tvrtku-kćer ‘Uljanik plovidbu’ i preko noći postali bogataši. Znalo se tko je sve unutra, jer to je išlo od rukovoditelja pa sve do djece nekih bankara. Novcem radnika Uljanika i poreznih obveznika Hrvatske uništena je ogromna tvrtka, a država je gledala, iako je zapravo sve bilo u rukama lokalnih moćnika. Oni koji su opljačkali i radnike, ali i građane, još su uvijek nedodirljivi tajkuni”.
I, što reći na kraju ove, još jedne pretužne hrvatske agonije?
”Na znoju i krvi radnika Uljanika, ubijeno je brodogradilište poznato u svijetu. U državi s jednim od najpoznatijih mora. Zbog brutalne sprege između lokalne vlasti i nacionalne vlasti, nije uništen samo Uljanik, već su i grad Pula, ali i Istra ‘pali na koljena’. Politički Zagreb kriv je jer je predugo držao na životu ekipu lokalnih političara koja se otela pameti i mozgu u svom korupcijsko-banditskom djelovanju. Oni su stalno govorili da nemaju ništa s Uljanikom, a Zagreb im je dopustio da kadroviraju. Hrpa tih vodećih ljudi iz Uljanika bili su i još uvijek su IDS-ovci, ili imaju njihovu iskaznicu ili im je ta stranka na srcu. Jesu li uopće svjesni užasa i zločina koji su počinili prema tim vrijednim radnicima, ali i svim građanima koji su plaćali kako bi brodogradilište konačno stalo na svoje noge i počelo dalje raditi? Sumnjam da ih je uopće briga za to što su napravili, a što će pamtiti generacije”, završava teškim riječima Bruno Langer za Direktno.
11.03.2020.
Kolike je razmjere štete Jadranbrod prouzročio hrvatskim poreznim obveznicima neadekvatnim nadzorom Brodosplita i koliko je prilika izgubio profitabilni Brodosplit jer ga Ostojićev Jadranbrod nije volio
Izdvojeno iz GLOBUSA 11.3.2020.
25.03.2020.
Novi život nekad ključne industrije:
“Unatoč šteti od Uljanika, to je i dalje dobar biznis”
Prekretnica u radu hrvatskih brodogradilišta trebala je biti njihova privatizacija i restrukturiranje. Međutim, pokazalo se da je prekretnica u njihovu radu vezana uz Uljanik grupu, bez obzira na to što ta situacija nema nikakve veze sa samom brodogradnjom, nego s čudnim financijskim akrobacijama. Zato je bijes javnosti i nepovjerenje, namjerno iz nekih krugova ali i nenamjerno zbog percepcije, usmjeren upravo prema brodogradnji. Teze o neisplativosti brodogradnje dolaze najčešće iz krugova vezanih uz promociju nekretninskih projekata. Veliki kompleksi uz more na kojima posluju brodogradilišta zanimljivi su svima koji se bave razvijanjem nekretninskih projekata. Posljednjih 20 godina brodograđevnoj djelatnosti prijeti ozbiljna opasnost s te strane.
Najveći gubitnici situacije vezane uz Uljanik su radnici, industrija, kooperanti, dobavljači, ali i ostala hrvatska brodogradilišta. Gubitnici su svakako i porezni obveznici, koji su i trenutačni i dugoročni gubitnici. Poljuljano je povjerenje u hrvatsku brodogradnju, koja će rane liječiti godinama, ali će, unatoč svemu, bez sumnje opstati. Opstat će zbog tradicije, znanja i zbog potreba svjetskog tržišta. Opstat će i zbog tri fakulteta koja su na tržište izbacila niz stručnjaka koji projektiraju, nadziru, grade brodove u svim svjetskim brodogradilištima. Ipak sazrelo je vrijeme da se brodograđevni projekti ugovaraju samo ako su profitabilni i da poslovanje brodogradilišta bude potpuno transparentno. Da je poslovanje bilo transparentno, ne bi se dogodila ovakva situacija s jamstvima. Tu ne treba kriviti samo upravu Uljanika nego je odgovornost puno šira. Nakon situacije s Uljanik grupom više ništa neće biti isto u hrvatskoj brodogradnji.
Bez sumnje da je hrvatska brodogradnja u ovom trenutku, ukupno gledajući, u lošijoj poziciji, ali činjenica je i da se polako vraća optimizam. Niz je brodogradilišta koja nakon dovršetka stečajnih i predstečajnih postupaka opet grade brodove, iako prolaze kroz brojne izazove jer im se blokiraju i deblokiraju računi. U ovom trenutku se na navozima Brodosplita i 3. maja ponovno grade zanimljivi brodovi. Nešto se počelo događati i u Brodotrogiru. Čak se i u Puli vidi svjetlo na kraju tunela. Nije mali događaj što Brodosplit preuzima brodogradilište u razvijenoj i tehnološki naprednoj Norveškoj. Oporavak je vidljiv i u srednjim i malim brodogradilištima koja su u tišini prošla sličnu situaciju kao velika brodogradilišta, samo njima nitko nije pomogao.
U zadnje vrijeme domaća brodogradilišta se usmjeravaju prema novoj tržišnoj niši a to jer gradnja polarnih kruzera, brodova specijalne namjene i megablokova. Teško je reći je li to pravi smjer jer opet nemamo nikakvu strategiju. Država i struka trebale bi odgovoriti trebamo li opet graditi prototipove koji u svijetu izazivaju divljenje, a takvih je upravo na navozima Uljanika i ostalih hrvatskih brodogradilišta donedavno bilo puno. Ili se poput istočnoeuropskih brodogradilišta trebamo okrenuti gradnji megasekcija i blokova za velika europska brodogradilišta? Odgovor neće dati nitko jer se kod nas ne može uspostaviti transparentan ni bilo kakav jamstveni fond.
Izazov u narednom razdoblju svakako je riješiti način financiranja gradnje brodova. Za sada se proizvodnja održava uz pomoć Vlade i HBOR-a koji su pretrpjeli značajnu štetu naplatom jamstava Uljanik grupi. Očito, zbog poljuljanog povjerenja u brodogradnju, ta procedura traje predugo. Koliko se o brodogradnji vodi računa, svjedoči primjer da se govorilo o dolasku tvornice koja će proizvoditi automobile, što se pokazalo da nije ni bila opcija, a u isto vrijeme nitko nije ni znao da je Bavadria bila pred otvaranjem pogona u Hrvatskoj. I otvorila bi ga da nije upala u poslovne probleme. Poslovni problemi brodogradilišta javljaju se periodično i redovita su pojava u zemljama s razvijenom brodogradnjom. Korejska država opet spašava milijardama svoju brodogradnju, talijanska Vlada nekoliko je puta spašavala uglavnom kroz vojni proigram Fincantieri koji dominira europskim prostorom. Japanska Vlada devalvirala je jen kako bi vratila i osnažila brodogradnju.
Prema zadnjim podacima koje ima Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod, Hrvatska je mjereno po nosivosti (tdw) na 12. mjestu u svijetu, dok je mjereno kompenziranim tonama (cGT) na 18. mjestu. Vidljivo je da hrvatska brodogradnja nije pratila europske trendove i da je i dalje značajan dio kapaciteta bio namijenjen izgradnji brodova za prijevoz tereta. Europska brodogradnja se okrenula gradnji specijalnih brodova. Ovo su službeni podaci koji nisu uzeli u obzir kolaps brodogradnje na sjevernom Jadranu, a kad se u obzir uzme da jedan broj plovila ugovoren u okviru Uljanik grupe neće nikada biti isporučen, prema procjeni Ruđera Friganovića, direktora HB Jadranbroda, Hrvatska je u ovom trenutku pala ispod 20. mjesta na svijetu.
HB Jadranbrod kao tvrtka u državnom vlasništvu služi državi kao savjetodavno tijelo te kao ekspertna pomoć pri rješavanju problema brodogradnje. Njegov rad je usmjeren na četiri velika brodogradilišta.
“Stanje u hrvatskim brodogradilištima nakon kolapsa brodogradnje na sjeveru Jadrana i u Trogiru je dosta lošije nego što je bilo prije sedam godina kad su brodogradilišta privatizirana. Uljanik i sva njegova ovisna društva su u stečaju. Izuzetak je 3. maj, koji u ovom trenutku jedini funkcionira, i to isključivo zahvaljujući državi. Kroz njegovo funkcioniranje pokušava se povećanje vrijednosti i dovršetkom obustavljenih gradnji izbjeći čisti gubitak za državni proračun, odnosno naplatiti barem dio protestiranih državnih jamstava. Nastoji se omogućiti preživljavanje brodogradnje na sjevernom Jadranu i očuvati tisuće industrijskih radnih mjesta. Volio bih vjerovati da će baš 3. maj, koji je, ustvari, kolateralna žrtva loših poteza Uljanikova menadžmenta, a tom menadžmentu se oduvijek vjerovalo, biti slamka spasa brodogradnje u Rijeci, a potom i u Puli. Za takvo nešto trebat će nam puno sreće i spremnosti na rizik i poneko neortodoksno rješenje”, pojašnjava Ruđer Friganović, koji kaže da se ne bi smjelo dopustiti da znanje koje je prikupljeno u gradnji specijalnih brodova samo tako propadne, odnosno da se bez ikakve naknade preseli u neke druge zemlje, a da mi razbijamo glavu kako ćemo brodograditelje prekvalificirati u turističke ili IT stručnjake.
Brodosplit u ovom trenutku jedini koristi prilike koje pruža tržište i priprema se graditi treći polarni kruzer. Radi se o ponovljenoj gradnji, a takve gradnje pružaju priliku iskorištavanja benefita krivulje učenja. Nadam se da će biti još takvih brodova jer, kao što je vidljivo iz svjetskih trendova, njihova cijena omogućava profitabilnu gradnju, usprkos visokim troškovima koje diktira europska i hrvatska poslovna regulativa. Brodosplit ima pozitivne rezultate i stabilnu financijsku situaciju po ocjenama najeminentnijih svjetskih tvrtki specijaliziranih za davanje takvih mišljenja – Deloitte, KPMG, D&B. Ne vjerujem da bi ista tvrtka prije desetak godina dobila takve ocjene”, pojašnjava Friganović te naglašava kako svjetsko tržište pruža prilike koje bismo mogli iskoristiti te da one doslovno kucaju na vrata.
Friganović kaže da je HBJ uvijek upozoravao na probleme koje je uočavao, pa tako i probleme vezano uz državna jamstva gradnjama u Uljanik grupi. “Koji put su možda ta upozorenja bila previše obzirna ili ih onaj koji je trebao čuti nije čuo na najbolji način. Ali Uljanik je, kada je brodogradnja u pitanju, uvijek imao povlaštenu poziciju. Njima se vjerovalo”, pojašnjava Friganović.
Direktor Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod Ruđer Friganović izjavio je danas da je stanje u Brodosplitu stabilno i da se splitsko brodogradilište u sadašnjoj situaciji dosta dobro snalazi.
“Brodosplit se u ovoj situaciji snalazi dosta dobro. Njegova novogradnja 487 Ultramarine u ovom trenutku kasni otprilike dva, tri tjedna, većim dijelom zbog zastoja u dobavi dijelova od stranih proizvođača, prvenstveno iz Kine, koja je prva ušla u probleme, pa su dijelovi kasnije dolazili. Osim toga, dio odgovornosti je i na samom brodovlasniku, koji je mijenjao ugovor, pa su se nešto kasnije dogovorili. U ovom trenutku, rekao bih, oni zadovoljavajuće prate dinamiku, tako da novogradnja 487, po našim ocjenama, ide zadovoljavajućim tempom”, rekao je.
Kazao je i da je u Brodosplitu istovremeno dogovorena i novogradnja 485 Janssonius, da je to sestrinski brod već isporučenog broda Hondius i to po nešto povoljnijim financijskim uvjetima. “Očekujemo da će sljedećeg tjedna, kada Vlada bude odobravala jamstva za 3. maj, biti odobreno državno jamstvo i za taj brod, da će krenuti i ta novogradnja”, rekao je.
Istaknuo je da je važno pratiti gradnjama planove brodograditelja, zbog toga što se u tom slučaju svi troškovi najoptimalnije raspoređuju točno onako kako su oni zamislili.
“Uz ta dva broda, očekujemo da će se u Brodosplitu relativno brzo pokrenuti nastavak gradnje ophodnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu. Smatram da to u ovom trenutku dosta dobro izgleda i situacija u Brodosplitu je stabilna”, zaključio je Friganović odgovarajući na novinarska pitanja o stanju u Brodosplitu nakon svečanosti obilježavanja početka radova na rezanju limova za izgradnju trupa polarnog kruzera Eclipse II, koji se u brodogradilištu 3. maj gradi za australsku Scenic grupu, prenosi Glas Istre.
“Brodosplit je jedna od rijetkih tvrtki u ovoj branši koja pokazuje da brodogradnja u Hrvatskoj može biti profitabilna.
Država brodogradilištu Brodosplit nije ništa dala osim jednog velikog povjerenja u obliku državnih jamstava. Od tri data jamstva Brodosplit je već dva broda izgradio i vratio jamstva u državni proračun.
Na ovom brodu kroz kamatu je zaradila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kroz isplate poreza i doprinosa korist ima lokalna zajednica i državni proračun, kao i drugi javni servisi.
Ovo je onaj pravi demanti svima koji smatraju da Hrvatskoj brodogradnja ne treba. Ovaj brod je u ovom trenutku najveći te najkompliciraniji hrvatski izvozni proizvod”, poručio je ministar gospodarstva Republike Hrvatske, Darko Horvat, prilikom porinuća Novogradnje 487 u Brodosplitu.
Novogradnja Brodosplit 487 “Ultramarine”Novogradnja Brodosplit 487 Ultramarine prije porinuća i kobilica za novogradnju Brodosplit 485 Janssonius spremna za polaganje na navoz
02.06.2020.
Debeljak je otkrio da Brodosplit nije toliko pogodila posljednja kriza kao neke druge segmente gospodarstva. „Imali smo, doduše, zastoje prilikom isporuke materijala ali taj problem je sada iza nas. Ukoliko dođe do drugog vala epidemije mi ćemo se prilagoditi situaciji. S obzirom na stanje u kojem se nalazi. Brodosplit ne bi trebala pogoditi nikakva dugoročna kriza“, naglasio je prilikom svečanosti polaganja kobilice za Novogradnju 485.
“U novogradnju Brodosplit 485 je do sada uloženo oko 20 milijuna eura a mi još nismo dobili niti lipe kredita. Posljednju situaciju smo premostili, jer smo likvidni. Brodosplit je plaću za travanja isplatio u rokovima a rokovi su bili do kraja prošlog mjeseca. Nismo uspjeli isplatiti dodatke na plaću ali to također nije upitno. Biti će čak uvećani za oko 250 kuna“, pojasnio je.
Nakon što je Hondius isporučen u zadanim rokovima i nakon što je izgrađen s profitom za Brodosplit, a i država je na njemu zaradila, nizozemski brodovlasnik je naručio i gradnju još jednog gotovo istog broda koji će ploviti pod imenom Janssonius. Znači, kupac nije odmah naručio gradnju dva broda, već je nakon što se uvjerio da je kvalitetno izgrađen prvi, naručio još jedan. Brod je uz neke sitne preinake identičan prvome koji već plovi. Gradi se u klasi LR PC6, koji ispunjava posljednje zahtjeve Lloyd Registra za plovila Polar Class 6. Moći će primiti 200 putnika a planirani dovršetak gradnje je kraj ljeta iduće godine. Ovo je u novije vrijeme popularna klasa kruzera, za koju vjerujemo da je kriza neće pogoditi poput drugih segmenata kruzinga.“, istaknuo je Tomislav Debeljak.
Što se tiče mjera Vlade RH Debeljak ih je pozdravio . Mišljenja je da ne bi bilo dobro da neka europska država daje potpore svojim brodogradilištima a da to isto ne napravi i Hrvatska. „U takvoj situaciji bili bi u neravnopravnoj poziciji na globalnom tržištu. Osobno sam protiv potpora bilo kome ali to treba važiti za čitav svijet“, pojasnio je predsjednik uprave Brodosplita.
Wijnand van Gessel vlasnik nizozemske tvrtke Oceanwide Expeditions istaknuo je da ne bi bio tu da nije zadovoljan prvim brodom Hondius i radom Brodosplita. „Ne bi naručili gradnju drugog broda da to nije tako. Sve probleme koji su se pojavili prilikom gradnje mi smo zajednički riješili s Brodosplitom. Hondius je u potpunosti ispunio naša očekivanja“, izjavio je Wijnand van Gessel.
Pomoćnik ministra gospodarstva , Zvonimir Novak istaknuo je da ukoliko se poštuju rokovi gradnje broda, onda Vlada RH nema problema što se tiče izdanih jamstava za gradnju.
„Važno je da se ta jamstva vrati. Zahvaljujući ovakvim poslovima Brodosplit je dokazao da sektor brodogradnje može održivo poslovati. Na ovakvim poslovima zarađuju svi dionici. Pored toga poštujemo sva pravila Europske komisije i ne narušavamo tržišno natjecanje“, istaknuo je Zvonimir Novak, otkrio da je trenutna izloženost države jamstvima Brodosplita oko 100 milijuna eura. Novak je otkrio da izloženost države u slučaju jedrenjaka Flying Clipper iznosi 12 milijuna eura, što ne smatra većom ugrozom. „Čak i da dođe do određenih problema oko arbitraže u što ne vjerujemo, vjerujem da će uprava Brodosplita pronaći rješenje i za taj dio.“, kazao je Novak.
Vlada potvrdila namjeru revitalizacije brodogradnje u Puli
Nakon niza loših odluka od 2011. do 2015. godine i potrebe za sanacijom brodograđevne djelatnosti u Puli i u Rijeci, te nakon rehabilitacije riječkog brodogradilišta, Vlada je danas zaključkom potvrdila želju i namjeru i za revitalizacijom brodograđevne industrije i u Puli, rekao je Horvat novinarima.
“Najava koja je gotovo godinu dana bila želja, brod koji je ostao nedovršen, a za njega su novci bili potrošeni, djelatnost koja je za Pulu, i po riječima i lokalne i regionalne uprave, vrlo bitna, novim trgovačkim društvom – Uljanik Brodogradnja 1856. od danas su stvorene pretpostavke da se u toj tvrtki krene u revitalizaciju brodograđevne djelatnosti”, istaknuo je ministar.
Naglasio je da je namjera Vlade da se revitalizira strojni park i da država sva potraživanja koja ima u stečajnom postupku Uljanik Brodogradilišta prenese na novu pravnu osobu.
“Onoga trenutka kada se taj proces zaključi država je spremna pomoći novoj kompaniji oko revitalizacije brodogradnje osiguranjem određenog potrebnog novca da bi se dobile ili obnovile sve potrebne licence i da bi se brod, koji je ostao nedovršen, po tržišnim uvjetima priveo svrsi i pronašao svog kupca”, tvrdi Horvat.
Naime, u pulskom je brodogradilištu nedovršena novogradnja 526 (brod za prijevoz žive stoke).
Horvat kaže kako će proces transformacije na novo društvo trajati dva do tri tjedna, ali će se osiguranje potrebnih sredstava, kroz kreditni aranžman za koji će jamčiti Vlada, dogodit tijekom lipnja.
Otkrio je da sada slijedi imenovanje uprave odnosno odgovornih osoba u Uljanik Brodogradnji 1856, što bi se moglo dogoditi u sljedećih desetak dana.
“Isti koncept koji smo uveli za 3. maj i Brodosplit, isti koncept koji nudimo Brodotrogiru, isti koncept će imati i novo trgovačko društvo Uljanik Brodogradnja 1856.”, istaknuo je Horvat.
Poručio je kako više ne postoji šansa da se izdaju državna jamstva a brodovi ne završavaju.
“Dogodi li se da se prvo jamstvo ne vrati državi u proračun i novo trgovačko društvo i sva ostala trgovačka društva koja su u toj djelatnosti mogu očekivati drugačiji odnos države prema takvim gospodarskim subjektima”, poručio je Horvat.
I novu tvrtku pratit će stroga koncepcija nadzora, rekao je Horvat, dodajući da sva državna jamstva izdana u proteklih godinu dana na terenu imaju dvotjedni nadzor dinamike izgradnje. “Naruši li se ta dinamika postoje alati i mehanizmi temeljem kojih se mogu i povući državna jamstva i na naplatu doći kreditni aranžman”, rekao je.
Dodao je da se pratiti godišnja financijska izvješća koja će pokazivati na koji se način radi u brodogradilištima u Puli i Rijeci te da neće biti prilike za popravni, ako nešto pođe po zlu.
Nove narudžbe za brodove diktirat će razvoj i broj ljudi u novom Uljaniku, a to može biti od 500 do 1.500 ljudi. Prema planu, u sljedećih šest mjeseci, što se tiče operativnog dizanja brodogradilišta, broj radnika iznosit će njih 250, rekao je.
Vlada Republike Hrvatske na svojoj je sjednici prije desetak dana dala punu podršku hrvatskoj brodogradnji.
Iskazala je spremnost za uključivanje u proces izdavanja državnih jamstava za Uljanik Brodogradnju 1856. iz Pule, MKM Yachts iz Rijeke, te Brodotrogir Cruise.
Kad je riječ o Brodotrogiru, radi se konkretno o odluci Vlade o izdavanju državnih jamstava za osiguranje avansnih uplata za gradnju dva putnička broda za polarna krstarenja, za američke naručitelje.
13.01.2021.
Jutarnji list – Stanje u Trogiru
Vlasnik Brodotrogira Danko Končar u kratkom razgovoru kaže da većina tvrtki na prostoru Brodotrogira funkcionira, ali da jedna tvrtka koja se odnosi na staru brodogradnju ne funkcionira i ima probleme u poslovanju. Končar kaže da će se brodograđevna djelatnost na prostoru Brodotrogira nastaviti jer se radi na kemijskom tankeru za ruskog naručitelja, ugovorena su dva polarna kruzera za američkog naručitelja, svaki dužine 95 metara, grade se jedna 52-metarska jahta za američkog naručitelja hrvatskog podrijetla te dva broda za naručitelje iz Krila Jesenice.
– Ozbiljno pregovaramo o novim poslovima. Problem nam djelomično stvara to što još ne možemo koristiti Vladino jamstvo za gradnju dvaju brodova dužine 90 metara. Naime, moramo ispuniti obveze prema državi i na tome radimo. One ukupno iznose četiri, pet milijuna kuna, a kada to riješimo, jamstva će postati važeća. Osim toga, radimo na dobivanju novih poslova. Posla u Brodotrogiru ima, samo treba raditi – kaže Danko Končar.
Mateo Tramontana, član Uprave Brodotrogira, otkriva da na prostoru škvera radi oko 400 radnika koji su zaposleni u marini, zatim tvrtki specijaliziranoj za servis i remont Adria Docks te u tvrtki za gradnju kruzera, Brodotrogir Cruise.
– Od 117 radnika u Hrvatskoj brodogradnji Trogir, malo više od 70 radnika ustupljeno je tvrtki Brodotrogir Cruise i uredno primaju plaću. Kasni se s plaćama u samo jednom segmentu poslovanja, ali će njima biti isplaćene sve plaće i otpremnine. Iz Brodotrogirovih tvrtki, nažalost, nitko ne ide zato što mu se ide jer su takvi davno otišli – zaključuje Tramontana.
18.1.2021.
15.4.2021.
Nova hrvatska brodogradnja, odnosno ono što je od nje ostalo, zaplovila je ili se uz pomoć državnih jamstava i kredita priprema za plovidbu profitabilnom nišom izgradnje polarnih kruzera. Dok pulski, riječki i trogirski škver tek probijaju led, hvatajući se te niše s većom dodanom vrijednošću kao za slamku spasa, onaj splitski u segmentu srednje velikih kruzera za plovidbu polarnim morima već kotira kao respektabilan graditelj u europskim okvirima.
U pripremi je i istraživanje koje bi trebalo rezultirati definiranjem modela održivog rasta i razvoja hrvatske brodogradnje koja bi primjenom novih digitalnih alata postala “pametna”, visoko produktivna i profitabilna, proizvodila tehnološki visokozahtjevne, energetski učinkovite i ekološki prihvatljive brodove, s naglaskom na plovila u niši krstarenja i razonode.
Izdvojeno iz tiskanog izdanja Lidera, 15. travnja 2021.
23.4.2021.
“Važnosti suradnje akademske zajednice i gospodarstva”
Kako će ta aktivna uloga gospodarstva i akademske zajednice, uz podršku politike, izgledati u praksi, bila je tema okruglog stola na kojemu su sudjelovali, osim ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata, Davor Žmegač, predsjednik Uprave Petrokemije, Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV grupe i vlasnik splitskog brodogradilišta Brodosplit, Ivan Bahun, zamjenik predsjednika Uprave Končar Elektroindustrije, Dubravko Majetić, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Tomislav Bolanča, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, te Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
30.5.2021.
Na dovršetak u splitsko brodogradilište uskoro dolazi chemical tanker koji je trebao biti izgrađen u Brodotrogiru za ruskog naručitelja.
U razgovoru s prvim čovjekom Brodosplita i DIV grupe, Tomislavom Debeljakom, saznajte više o planovima u brodogradnji i stanju na tržištu.
Izdvojeno iz tiskanog izdanja Slobodne Dalmacije, 30 svibnja 2021. godine.
CROATIAN SHIPBUILDING CORPORATION
